U prvom kvartalu 2025. godine, srpski uvoz je rastao sedam puta brลพe nego izvoz i ako se taj trend nastavi Srbija bi mogla dospeti u situaciju sliฤnu onoj koju prolaze Grฤka, Argentina i Turska โ platnobilansnu krizu, piลกe Danas.
Prema podacima Republiฤkog zavoda za statistiku (RZS), u prvom tromeseฤju ove godine izvezeno je robe u vrednosti 7,35 milijardi evra, ลกto je poveฤanje od 1,8 odsto u odnosu na isti period proลกle godine, dok je uvoz uveฤan 12,4 odsto, na 10,24 milijardi evra.
Deficit je iznosio oko 2,9 milijardi evra i veฤi je za 52,8 odsto u poreฤenju sa prva tri meseca proลกle godine.
Struฤnjaci ukazuju da izvoz opada zbog slabe traลพnje u Evropi, koje je glavno izvozno trลพiลกte Srbije, dok uvoz raste zbog i dalje jake domaฤe traลพnje, ali i jeftinije robe iz uvoza.
Ova neravnoteลพa nije zapaลพena samo u prvom kvartalu ove godine, veฤ postoji nekoliko godina, jer Srbija godinama viลกe uvozi nego ลกto izvozi.
Deficit delom pokriva Narodna banka Srbije (NBS) koja od poฤetka godine interveniลกe na deviznom trลพiลกtu prodajom deviza.
Prethodnih godina, deficit tekuฤeg raฤuna bio je pokriven prilivom stranih direktnih investicija (SDI). Meฤutim, situacija se pogorลกava, pa je u prva dva meseca ove godine neto priliv SDI iznosio 340 miliona evra, ลกto je za 604 miliona evra ili za 64 odsto manje nego u istom periodu lane.
Bruto priliv SDI u januaru i februaru je iznosio 435 miliona evra, 59 odsto manje nego lane.
Situacija je joลก loลกija sa platnobilansnog stanoviลกta ako se uzme u obzir odliv kapitala po osnovu ranijih SDI.
Kako se navodi u najnovijim Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT), ukupan odliv primarnog dohotka po osnovu SDI iznosio je za dva meseca 420,7 miliona evra.
Od toga, 178,2 miliona evra se odnosi na odlive po osnovu dividendi, 52,5 miliona evra na odlive po osnovu kamata, dok je 190 miliona evra odliv po osnovu reinvestirane dobiti „koja predstavlja zadrลพanu dobit preduzeฤa u stranom vlasniลกtvu,
odnosno dobit koja nije isplaฤena vlasnicima“.
Ukoliko se priliv od 435 miliona evra umanji za ukupan odliv po osnovu rashoda od SDI u iznosu od 420,7 miliona evra, ฤisti neto priliv po osnovu SDI iznosio je svega 13,9 miliona evra ลกto je za 97,9 odsto manje u odnosu na period januarโfebruar 2024. godine.
Iako, kako kaลพu sagovornici Danasa, trenutna situacija nije alarmantna, ovo je joลก jedan pokazatelj da je Srbiji potreban novi model privrednog rasta kako bi se izbegla ozbiljna kriza u buduฤnosti.
Privredni rast trebalo bi, ocenili su struฤnjaci, da bude baziran na kvalitetnim domaฤim proizvodima, umesto na stranim direktnim investicijama, jer ako je suditi po koliฤini povlaฤenja stranih direktnih investicija, to pokazuje da se njihov ciklus u Srbiji bliลพi kraju.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsiฤ ocenio je da Srbija joลก nije blizu platnobilansne krize, ali da bi pasivan pristup postojeฤim problemima mogao da odvede u tom smeru.
„Deficit tekuฤeg platnog bilansa i trgovinski deficit nisu bili veliki u prvoj polovini proลกle godine, nakon toga znaฤajno rastu i to pogorลกanje se nastavlja i ove godine“, rekao je Arsiฤ za Danas.
Kao krajnji rezultat, kako je naveo, moลพe da se javi i platnobilansna kriza, ali je Srbija, kako je ocenio, joลก daleko od toga, izmeฤu ostalog zato ลกto ima velike devizne rezerve.
„Mi bar nekoliko godina moลพemo da finansiramo visok deficit trgovine sa svetom. Ne bi bilo dobro da se naลกe devizne rezerve znaฤajno smanjuju u duลพem vremenskom periodu“, upozorio je Arsiฤ.
Dodao je da je veliki odliv sredstava i po osnovu kamata, jer se Srbija prethodnih godina znaฤajno zaduลพila, kao i po osnovu isplate dividendi.
Naveo je da je pad izvoza u Srbiji posledica smanjene traลพnje u Evropi, ali i pada cenovne konkurentnosti domaฤe privrede.
„Naลกe cene se pribliลพavaju evropskim, znatno viลกe nego ลกto se naลกa proizvodnja i produktivnost pribliลพavaju evropskim, i to traje nekoliko godina. Tako da jednostavno neki naลกi proizvodi viลกe nisu konkurentni proizvodima u Evropi“, objasnio je Arsiฤ.
Pogorลกanje cenovne konkurentnosti, objaลกnjava Arsiฤ, povezano je i sa kursnom politikom i sa visokim rastom plata u evrima.
Traลพnja u Srbiji, prema njegovim reฤima, raste zbog ekspanzivne fiskalne politike u ovoj godini.
Arsiฤ je rekao da je vaลพno da se deluje preventivno i da Srbija ne bi trebalo pasivno da ฤeka da joj se dogodi platnobilanska kriza.
„Kad je cenovna konkurentnost pogorลกana, postoje dva naฤina โ ili da se popravi kvalitet naลกih proizvoda i da odgovaraju zaradama i kursu kakav je u Srbiji, ili da se smanje zarade i depresira kurs“, rekao je Arsiฤ.
Bolje je, kako je naveo, da se pokuลกa, ako ima vremena, „ovo prvo โ da se promeni struktura naลกe privrede, da poฤnemo da pravimo proizvode koji mogu da finansiraju plate koje su sada u Srbiji i koji odgovaraju ovom kursu“.
„Deficit kratkoriฤno odrลพiv, dugoroฤno postaje izazov“, rekao je Arsiฤ.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com