BEOGRAD – Danska ima prilično ambiciozne ciljeve u zelenoj gradnji sa idejom da do 2050. svi stambeni objekti proizvode onoliko energije koliko potroše, a takva vrsta gradnje u stambenom sektoru u Srbiji za sada je na nivou individualnih poduhvata.
Trendovi realizacije građevinskih projekata bili su danas tema okruglog stola „REAL ESTATE – NOVA PRAVILA“, a u Savetu zelene gradnje Srbije kažu da sama zelena gradnja u Srbiji počinje 2010. godine i da je prvi takav objekat sertifikovan 2012. godine.
„Sertifikacija je samo alatka kojom se dokazuje da ste vi primenili neke od standarda zelene gradnje“, rekla je izvršna direktorka Saveta zelene gradnje Srbije Dragana Korica.
Ona za Tanjug kaže da je za sada u Srbiji zelena gradnja zastupljena u komercijalnom sektoru – poslovnim objektima i šoping molovima.
U sektoru stanovanja, Korica kaže da se u samoj individualnoj gradnji dešava da u poslednje dve godine ljudi počinju s primenom pojedinih obnovljivih izvora energije, najčešće je tu geotermal i solarni paneli.
„To su, za sada, vrlo retki individualni koraci s tim malim segmentom zelene gradnje“, rekla je Korica.
Dodala je da značajniji aspekti zelene gradnje za sada nisu zastupljeni kod stambenih kompleksa, niti ima pokušaja da se takav vrsta gradnje dokaže sa nekim od sertifikata.
„Mislim da je samo jedna zgrada u Beogradu počela proces sertifikacije, ali da ga nije završila“, navela je Korica.
Kada je reč o energetskoj efikasnosti, ona kaže da zakonska rešenja dobro definišu taj aspekt, jer se za gradnju objekta u Srbiji mora priložiti i „energetski pasoš“.
Korica, međutim, kaže da se, nažalost, u prošlosti dešavalo da na tržištu postoji jako veliki broj izvedenih objekata, pogotovo stambenih, koji nisu završeni i nisu prošli ni tehnički prijem, a samim tim nije ni primenjen energetski uslov definisan zakonom.
Trgovinski savetnik pri Ambasadi Danske u Beogradu Nenad Mitošević rekao je da se na zelenoj gradnji u Danskoj radi još od 1970. i da se od tada pravilnici zelene gradnje usklađuju i unapređuju.
On je naveo da sadašnji standardi zelene gradnje, odnosno standardi energetske efikanosti koji su neophodni za dobijanje građevinske i upotrebne dozvole u Danskoj, predviđaju da stambeni objekti troše oko 20 odsto manje energije za grejanje, hlađenje, pripremu tople vode, ventaliciju i rasvetu nego što je to, na primer, u Srbiji slučaj za grejanje.
„Pričamo o jednom nivou izgradnje kome treba težiti i tu smo da pomognemo da se te prakse i primeri prenesu u Srbiju“, rekao je Mitošević za Tanjug.
Naveo je da tržište stanogradnje u Danskoj, posebno u Kopenhagenu i urbanim delovima zemlje, jako brzo raste.
„Pričamo o rastu od 15 odsto u poslednjih pet godina i tržištu koje ima izuzetno visoke cene nekretnina“, navodi Mitošević.
Zato je na takvom tržištu, dodaje, potrebno dobro planirati i određivati projekte kako bi se i samo tržište razvijalo, povećavala prodaja i nastavio očekivani rast cena.
„To je ono što privlači investitore da investiraju u Danskoj“, kaže Mitošević.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com