U trendu

DJB: Srbija stagnira u proizvodnji smrznute malina, za pet godina pala sa prvog na peto mesto

Pokret Dosta je bilo (DJB) saopštio je danas da je Srbija početkom ove decenije bila na prvom mestu u svetu po proizvodnji i izvozu smrznute maline, a da se od 2015. godine nalazi na petom mestu i da su druge zemlje povećale svoju proizvodnju, Srbija stagnira i nazaduje.

DJB je istakao da je prosečan prinos po hektaru veoma nizak, a da su proizvodjači godinama nezadovoljni zato što gube novac i da je do toga došlo zbog, kako je naveo, neadekvatnog rada nadležnih institucija, nebrige države, nedostatka funkcinalnih zadruga i savetodavne stručne pomoći i nedovoljnog broja pogona za preradu.

„Jedan od ključnih problema jeste i to što 13 firmi iz Srbije kontroliše izvozno tržište i diktira otkupnu cenu. Samo 13 firmi godišnje izveze preko 55 odsto smrznute maline iz Srbije. Taj izvoz vredan je više od 100 miliona evra, dok proizvodjač biva ucenjen ponižavajuće niskom cenom zato što nema mogućnost da proizvod adekvatno skladišti“, navodi se u saopštenju.

DJB je naveo da se na taj način ne zaradjuje ništa, a da se proizvodnja, kako je ocenjeno, često završi sa gubitkom.

„Iz tog razloga nije u mogućnosti da adekvatno održava zasad, kupuje djubriva i pesticide, plaća kvalifikovanu radnu snagu i pribavlja sertifikovan sadni materijal, pa malinjaci zbog bolesti propadaju ili donose minimalne prinose, a plodovi su lošijeg kvaliteta“.

Dodaje se da su prinosi podbacili, kako u Srbiji tako i u svetu, zbog loših vremenskih uslova, ranih prolećnih mrazeva i mnogo kišnih dana, kao i zbog bolesti koja je dovela do masovnog sušenja malinjaka i da će u takvim uslovima malina na svetskom tržištu biti, kako je navedeno, veoma skupa.

DJB je kazao da je i problem zbog reizvoza sorti lošijeg kvaliteta uvezenih iz drugih zemalja, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Albanije.

„Takva malina mešana je sa tradicionalno kvalitetnim srpskim sortama i dalje distribuirana po Evropi pod etiketom ‘Srpska malina’. Čitavi kontingenti iz Evrope vraćeni su u Srbiju, a reputacija srpske maline trajno je narušena“, navodi se u saopštenju i dodaje da bi se poboljšao položaj proizvodjača malina da onda treba da se izbore za funkcionalne zadruge koje poseduju hladnjače, linije za smrzavanje i sušenje voća i povrća i druge vidove prerade.

DJB je istakao da samo u takvim uslovima poljoprivredni proizvodjači u Srbiji neće biti, kako je ocenio, ucenjeni, a svoj proizvod moći će da plasiraju na tržište kada otkupna cena bude adekvatna.

„Neophodno je smanjiti troškove poljoprivrednih gazdinstava, smanjiti poreze, birokratiju i namete i zaštiti proizvodjače od damping uvoza nekvalitetne maline. Država bi morala i da spreči monopole u izvozu i poveća nadzor firmama koje se bave uvozom i izvozom maline i ostalog voća i povrća“, navodi se u saopštenju.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar