BEOGRAD – Razvoj saradnje elektroprivreda Srbije i Republike Srpske a posebno zajedničke investicije u razvoj hidropotencijala za proizvodnju električne energije na gornjoj Drini bili su tema danas održanog radnog sastanka rukovodstava dve kompanije.
Direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Milorad Grčić istakao je da je saradnja Republikom Srpskom više nego važna na više nivoa a jedan od vidova je zajednički projekat izgradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina.
Radi se o izgradnji hidroelektrana Foča, Buk bijela i Paunci što je projekat ukupno vredan oko 520 miliona evra, a Grčić je istakao da će kada se završi proizvodnja biti 0,7 tera vata električne energije godišnje.
„Više nego veliki uspeh je momenat da smo započeli projekat. Kada budemo imali ovu količinu proizvedene električne energije biće veoma važno“, rekao je on.
Objasnio je da cela Srbija godišnje proizvede oko 34 teravata električne energije.
„Na ovaj način Srbija širi energetske granice. Mnogo važno je da svi ljudi koji žive sa leve strane Drine dobijaju sigurnost. Trenutno, imali smo malo nerazumevanje u Sarajevu, međutim očekujemo visok nivo razumevanja za realizaciju ovog projekta“, rekao je on.
Grčić je istakao da EPS očekuje da će izgradnja celog sistema biti vrlo brzo nastavljena, i najavio da će onda biti intenzivnija od planirane.
„Uložićemo sve snage da što pre realizujemo jednu po jednu fazu ovog projekta“, rekao je on.
Za izgradnju HE Komarnica koja će se zajednički graditi sa Elektroprivredom Crne Gore on je rekao da je na korak od početka realizacije.
„Ova dva projekta su posebna, jer se radi o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Više su nego važna i za budućnost EPS-a. Pokazuju da se EPS ne ponaša samo kao lider u regionu kada je u pitanju proizovdnja električne energije, već i kao prijatelj. To se potpuno uklapa u politiku koju sprovodi predsednik Srbije a zove se Otvoreni Balkan“, rekao je Grčić i istakao da je EPS siguran da će oba projekta dovesti do kraja.
Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović istakao je da je cilj radnog sastanka unapređenje dosadašnje saradnje.
Istakao je da dve elektroprivrede sarađuju u procesu proizvodnje, investicija, trgovine, i distributivne mreže, a naglasio da je oko zajedničke saradnje na izgradnji hidroenergetskog sistema Gornja Drina koja je u planu već 40 godina prvi put korisnija saradnja.
“ Konačno smo napravili zajednički aranžman, zajedničko preduzeće, koje već izvodi pripremne radove, pripremu gradilišta i gradilišnih naselja. Smetnje koje dolaze od političkih ličnosti iz Federecije BiH ne mogu da ometaju ovaj projekat. To ima smisla koliko je u vijestima, dan, dva ili pet dana, a svakako nema smisla na terenu“, rekao je Petrović.
On je istakao da će ovaj projekat besprekorno biti realizovan u narednih nekoliko godina.
„Sigurno je da će od projekta benefite imati lokalne zajednice, zapošljavaće se ljudi, koncesione naknade biće uplaćivanje u lokalne i budžet Republike Srpske, što su ogromni benefiti“, rekao je on.
Petrović je rekao da je od Elektroprivrede Crna Gora stigla inicijativa za izgradnju hidroelektrane Boka na Sutorini čija je potencijalna godišnja proizvodnja skoro duplo veća od sistema Gornja Drina a da je i EPS izrazio interes da učestvuje u razvoju tog projekta.
“ Ozbiljno smo pristupili razvoju ovog projekta. U narednim mesecima biće realizovane procedure koje će staviti na noge ovaj projekat“, rekao je Petrović.
Govoreći o saradnji sa EPS-om on je istakao važnost razgovora o razvoju hidroenergetskog sistema Srednja Drina, između HE Višegrad i HE Bajina Bašta.
“ Tu su planirane tri HE, snage 320 megavata i proizvodnje 1.200 gigavata godišnje, a procena vrednosti izgradnje je preko 870 miliona evra. Već smo u više navrata razgovarali sa Elektroprivredom BiH i svakako želimo da svi zainteresovani energetski subjekti budu uključeni u ovako važan projekat“, rekao je on.
Petrović je poručio da su investicije glavna tema razvoja saradnje dve elektroprivrede, i istakao da se radi o obnovljim izvorima pa će investicije podržati sve finansijske institucije.
„To su projekti koji su čekali decenije za realizaciju, i sačekali su ovu generaciju. Nadam se da ćemo mi biti ti koji ćemo otvarati radove i objekte. A tako i nove perspektive opstanka našeg naroda na ovim prostorima, i naše buduće energetske nezavišnosti što nam je konačan cilj“, zaključio je on.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com