BRISEL – Evropska komisija danas je predstavila svoj โIndustrijski plan Zelenog pakta za eru neutralnostiโ, u pokuลกaju da ublaลพi posledice ameriฤkog zakona o smanjenju inflacije, koji predviฤa pomoฤ ameriฤkoj ekonomiji od 369 milijardi dolara do 2032. godine.
Ameriฤke subvencije su rezervisane za kompanije sa sediลกtem u SAD, posebno za proizvodnju elektriฤnih vozila.
Evropa strahuje da ฤe to da dovede do talasa delokacije evropskih firmi, koje bi htele da koriste ameriฤku pomoฤ ukoliko presele svoje sediลกte u SAD.
EU plan predlaลพe da se fokusira tamo gde Evropa moลพe da napravi razliku.
โOdavno smo tvrdili da je borba protiv klimatskih promena neophodna. Neophodna za naลกu planetu, neophodna za naลก ekonomski prosperitet i neophodna za naลกu strateลกku nezavisnostโ, rekla je predsednica Evropske komisija Urusla fon der Lajen.
Da bi se to postiglo, Komisija poziva na dalje relaksiranje pravila o drลพavnoj pomocฬi u korist projekata industrijske dekarbonizacije ili obnovljivih izvora energije.
Na dnevnom redu su i pojednostavljenje regulatornog okruลพenja, uspostavljanje evropskih standarda, pojednostavljenje i ubrzanje procedura za izdavanje upotrebnih dozvola za โzeleneโ projekte.
Dok โsubvencije u inostranstvu izjednaฤavaju uslove za igruโ, kaลพe se u saopลกtenju Komisije, EU ลพeli da revidira pravila o drลพavnoj pomocฬi, kako bi omogucฬila zemljama da ponude ciljaniju podrลกku zelenoj industriji, kao deo novog industrijskog plana.
Da bi spreฤila da drลพavne subvencije velikih, bogatih drลพava ฤlanica dovedu do stvaranja nelojalne konkurencije izmeฤu zemalja EU, Komisija predlaลพe naฤine za evropsko finansiranje.
Fon der Lajen je na pres konferenciji izjavila da subvencije Nemaฤke i Francuske iznose 80 odsto od svih subvencija u EU.
Ideja Komisije je da se preusmere postojeฤi evropski fondovi, pre svega oni za oporavak posle kovida-19. I, โna srednji rokโ, Komisija potvrฤuje ideju o novom โEvropskom fondu za suverenitetโ, koji ฤe biti predstavljen pre sledecฬeg leta.
Fon der Lajen je danas izjavila da je ovo prilika โda pokaลพemo put brzinom, ambicijom i smislom da obezbedimo industrijsko voฤstvo EU u brzorastucฬoj net-zero tehnologijiโ.
Ona je dodala da za EU kompanije โto znaฤi pretvaranje veลกtina u kvalitetne poslove, a inovacije u masovnu proizvodnju, zahvaljujucฬi jednostavnijem i brลพem okviru, a bolji pristup finansijama omogucฬicฬe naลกim kljuฤnim industrijama ฤiste tehnologije da se brzo povecฬaju.โ
Prvi stub plana se odnosi na jednostavniji regulatorni okvir u EU. Drugi stub plana treba da ubrza ulaganja i finansiranje proizvodnje ฤiste tehnologije u Evropi.
Izmeฤu 35 odsto i 40 odsto svih radnih mesta moglo bi biti pogoฤeno zelenom tranzicijom i potreban je razvoj veลกtina za dobro placฬena kvalitetna radna mesta i na to ฤe, kaลพe Komisija, da se fokusira treฤi stub plana.
ฤetvrti stub cฬe se odnositi na globalnu saradnju i omogucฬavanje da trgovina funkcioniลกe za zelenu tranziciju, na principima fer konkurencije i otvorene trgovine, nadovezujucฬi se na angaลพovanje sa partnerima EU i rad Svetske trgovinske organizacije.
โU tom cilju, Komisija cฬe nastaviti da razvija mreลพu EU sporazuma o slobodnoj trgovini i druge oblike saradnje sa partnerima u cilju podrลกke zelenoj tranzicijiโ, kaลพe Komisija.
Ova tema ฤe biti glavna na sledeฤem specijalnom EU samitu koji ฤe biti odrลพan 9. i 10. februara.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com