LONDON/BEOGRAD – Britanski list „Fajnenลกel tajms“ u najnovijem broju objavio je tekst o privrednim potencijalima koje nudi Srbija, navodeฤi da je u Srbiju prosle godine uลกla rekordna koliฤina direktnih stranih grinfild investicja.
List navodi da tu situaciju „bez presedana“ sa 107 projekta vrednih 5,8 milijardi dolara pokreฤe proizvodnja.
„Srbija, najveฤa drลพava Zapadnog Balkana po broju stanovnika, privukla je proลกle godine neviฤenu koliฤinu direktnih stranih grinfild investicija. Reฤ je o 107 projekata u vrednosti od 5,8 milijardi dolara, u poreฤenju sa godiลกnjim prosekom od 69 projekata od 2014. godine“, navodi se u istraลพivanju „fDi Markets-a“, specijalizovanom servisu FT-a za praฤenje prekograniฤnih grinfild investicija.
Srbija je privukla viลกe grinfild investicija u 2018. godini nego bilo koja druga zemlja u svetu u odnosu na svoj bruto domaฤi proizvod, dok su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija, takoฤe ostvarile dobre rezultate, dodaje se u analizi.
Obim stranih investicionih projekata u Srbiji kontinuirano raste od 2015. godine, posebno u proizvodnom sektoru, zakljuฤuje „fDi Markets“.
Industrija automobilskih komponenti, hrana i duvan, tekstil i nekretnine, bili su vodeฤi sektori po stranim direktnim investicijama, koji su zajedno imali udeo veฤi od polovine (54 odsto) u ukupnim ulaznim SDI projektima u 2018. godini, precizira se u tekstu.
„Srbija ima dobar geografski poloลพaj i unapreฤenu infrastrukturu. To je najveฤa drลพava u jugoistoฤnoj Evropi koja nije ฤlanica EU i koja ima dobre sporazume o slobodnoj trgovini s nekoliko zemalja kao ลกto su EU, Rusija i Turska i sa susednim zemljama zapadnog Balkana“, izjavila je Zuzana Hargitai, direktorka za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj.
„Znam jednog investitora koji je upravo zatvorio fabriku u ฤeลกkoj jer bi mogao da naฤe jeftiniju radnu snagu u Srbiji“, dodala je ona.
Britanski list podseฤa da je ranije ove godine kineski proizvoฤaฤ guma „ล andong Linglong“ zapoฤeo radove na izgradnji fabrike u Slobodnoj trgovinskoj zoni Zrenjanina, u koju ฤe uloลพiti 800 miliona evra.
FT dalje navodi da su grinfild strane investicije u sektoru automobilskih komponenti u Srbiji neprekidno rasle od 2015. godine, kako u pogledu broja projekata, tako i kapitala.
Najveฤi deo ulaganja dolazi iz Nemaฤke, za kojom sledi Juลพna Koreja.
U ฤlanku se dalje navodi da je nemaฤki proizvoฤaฤ auto-komponenti „ZF Friedriฤshafen“ uloลพio viลกe od 100 miliona evra u novi objekat koji je nedavno otvoren, a u kojem ฤe se, kako je saopลกteno iz te kompanije, proizvoditi elektriฤna i hibridna vozila i radiฤe oko 1.000 ljudi.
Britanski list piลกe da automobilska industrija u Srbiji datira iz tridesetih godina proลกlog veka, a da danas ฤini 10 odsto ukupnog izvoza zemlje i zapoลกljava viลกe od 40.000 ljudi, prema podacima Razvojne agencije Srbije.
Kompanija Fijat je poslednji znaฤajan ulagaฤ, nakon ลกto je uloลพila blizu milijardu evra u 2008. godini, dok je proizvoฤaฤ automobilskih komponenti „Dลฝonson elektrik“ 2016. godine u Srbiji otvorio svoj najveฤi evropski proizvodni pogon.
FT navodi da je Srbija na 48. mestu od 190 ekonomija sveta po lakoฤi poslovanja, prema poslednjoj Duing biznis (Doing Busineลก) listi Svetske banke i da zemlja ลพeli uฤi u EU do 2025. godine, iako su tenzije u vezi sa Kosovom jedna od nekoliko prepreka.
Bez obzira na to, srpski program reformi je, kako ocenjuje FT, omoguฤio zemlji da uspe u svom glavnom ekonomskom cilju – privlaฤenju SDI, ลกto je zauzvrat stvorilo radna mesta i doprinelo najniลพoj stopi nezaposlenosti u poslednjih deset godina od 10,3 posto.
Srbija se, meฤutim, sada mora preusmeriti ka drugim ciljevima, kao ลกto su bolja integracija SDI sa lokalnom ekonomijom kako bi domaฤe kompanije mogle da imaju koristi od prenosa znanja, navodi se u ฤlanku.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com