BEOGRAD – Srbija se dobro bori protiv ekonomske krize i naลกa zemlja ima devizne rezerve viลกe od 15 milijardi evra, koje joj garantuju sedam meseci pokrivenosti uvoza i 200 odsto pokrivenosti dinara u opticaju, izjavio je danas profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubiลกiฤ.
Grubiลกiฤ je u izjavi za Tanjug rekao da ฤe zbog krize privredni rast u naลกoj zemlji biti korigovan u odnosu na oฤekivani za oko jedan odsto i dodao da je BDP od oko tri odsto koji Srbija moลพe da dostigne relativno visok, u odnosu na druge zemlje koje su pogoฤene krizom.
Ocenio je da naลกa zemlja ima „dovoljno dobre amortizere“ i da je situacija trenutno stabilna i odrลพiva, ali upozorio da to ne moลพe opostati na dugoroฤnom planu.
Precizirao je da Srbija ima prostora da i dalje podiลพe kamatnu stopu i da time „na neki naฤin gasi poลพar“, zahvaljujuฤi velikim deviznim rezervama.
„Devizne rezerve su na rekordnom nivou – viลกe od 15 milijardi evra, a mi smo tek u martu i aprilu bili u poziciji neto odliva. Dakle, neลกto smo viลกe prodali deviznih rezervi nego ลกto smo kupili. Imali smo neto prodaju, ali tako visoke devizne rezerve garantuju sedam meseci pokrivenosti uvoza, 200 odsto pokrivenosti ukupne koliฤine dinara u opticaju, a imamo i startno jako nisku inflaciju za sada, koja opet uzima nekog maha, ali je kamatna stopa tek sada podignuta za 0,5 odsto“, naveo je Grubiลกiฤ.
On je ocenio da se moลพe oฤekivati da se devizni prilivi i prihodi Rusije smanje i da je tehniฤki bankrot te zemlje moguฤ, kao i da ฤe se smanjen devizni prilivi odraziti na rusku ekonomiju u smislu sposobnosti da se zaduลพi i finansira svoje deficite.
Grubiลกiฤ je dodao da kljuฤnu ulogu u ovoj situaciji kao zajmodavac igra Kina, koja je, sa rezervama od preko 5.000 milijardi dolara, u poziciji da istovremeno finansira potrebe Evrope, Rusije i Amerike.
Komentariลกuฤi novi paket sankcija EU Rusiji on je rekao da ฤe Rusija, nezavisno od SWIFT sistema, moฤi da posluje sa zemljama Istoka, te ฤe tako nadomestiti smanjenu saradnju i protok novca preko SWIFT-a.
Kada je u pitanju inflacija u Evropi, Grubiลกiฤ je ocenio da neฤe doฤi do hiperinflacije, veฤ ฤe se zadrลพati hroniฤna inflacija koja za sada ne prelazi 10 odsto, sa ฤime „moลพe da se ลพivi“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com