BEOGRAD – Meฤugodiลกnja inflacija u Srbiji trebalo bi da dostigne maksimum u junu i julu, u rasponu izmeฤu 10 i 11 odsto, dok se nakon toga, sa dolaskom nove poljoprivredne sezone, oฤekuje da poฤne da se smanjuje, izjavio je zamenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraลพivanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Milan Trajkoviฤ.
Ulazak meฤugodiลกnje inflacije u granice inflacionog cilja NBS, koji iznosi tri plus-minus 1,5 odsto, oฤekuje se u drugoj polovini sledeฤe godine i do kraja 2023. godine inflacija bi trebalo da iznosi oko ฤetiri odsto.
„Ono ลกto je dobro jeste da je inflacija u Srbiji i dalje niลพa nego u zemljama srednje i jugoistoฤne Evrope i skoro u potpunosti je uporediva s razvijenim zemljama. Razlog tome je bazna inflacija koju NBS i dalje uspeva da drลพi pod kontrolom, pre svega time ลกto ฤuva stabilnost deviznog kursa, ali i time ลกto nije dozvolila da inflaciona oฤekivanja finansijskog sektora i privrede znaฤajno porastu i da onda zbog toga doฤe do dodatnog rasta cena, za kojim objektivno nema potrebe“, rekao je Trajkoviฤ, objavila je NBS.
Podseฤa da NBS na smanjenje inflacije utiฤe joลก od oktobra prethodne godine smanjenjem ekspanzivnosti monetarne politike, prvo putem poveฤanja repo stope, a zatim i putem poveฤanja referentne kamatne stope.
„Tome su svakako doprinele i mere vlade koja je ograniฤila cene osnovnih ลพivotnih namirnica i marลพe naftnih kompanija, a u viลกe navrata intervenisano je i iz robnih rezervi „, rekao je Trajkoviฤ.
Napomenuo je da NBS sve vreme daje aลพurirane projekcije, ali i da je moguฤnost preciznog projektovanja u ovakvim okolnostima manja nego inaฤe.
„ฤak je i u aprilu i maju 2020, odmah nakon izbijanja pandemije virusa korona, moguฤnost predviฤanja bila veฤa i bilo je lakลกe raditi projekcije nego danas“, naveo je Trajkoviฤ.
Istiฤe da su veฤ postojeฤi i veฤ veliki problemi sa energentima, hranom i lancima snabdevanja dodatno pogorลกani ratom u Ukrajini i da je rat samo dodatno podstakao rast veฤ ionako visokih cena nafte, gasa, pลกenice i drugih sirovina.
Trajkoviฤ kaลพe da je, na primer, cena kukuruza u Srbiji za godinu dana povehana za viลกe od 30 odsto, dok je cena pลกenice i soje gotovo dvostruko veฤa u Srbiji i svetu.
Tako je kilogram pลกenice bio oko 20 dinara, a poslednjih meseci je veฤi od 40 dinara, dodaje.
Trajkoviฤ je naglasio da je kod nafte taj efekat joลก izraลพeniji i da je cena nafte u odnosu na proลกlu godinu poveฤana za oko 70 odsto, kao i da je proseฤna cena u martu, aprilu i maju bila 65 dolara po barelu, a ove oko 110 dolara po barelu.
Dodaje da se u poslednjih godinu dana, zbog ฤinjenice da se rast cena u svetu preliva i na cene proizvoda i usluga u malim i otvorenim ekonomijama poput Srbije, u javnosti ฤesto pominje pojam „uvozna inflacija“.
Objaลกnjava da uvozna inflacija predstavlja situaciju u kojoj se rast cena u svetu preliva na rast domaฤih cena, te da se male i otvorene ekonomije poput Srbije poslednju godinu suoฤavaju s poviลกenom inflacijom, koja je upravo posledica uvozne inflacije.
„Kada ฤujemo za pojam uvozne inflacije, prvo na ลกta pomislimo jesu proizvodi koje svakodnevno koristimo, a koji se u Srbiji ne proizvode, pa smo prinuฤeni da ih uvozimo. To su svakako automobili, raฤunari, mobilni telefoni i razliฤiti kuฤni aparati. U takve proizvode spada i veliki deo odeฤe i obuฤe, zatim kozmetika, ali i deo hrane i piฤa koji svi koristimo, a koji moramo da uvozimo, najbolji primer su juลพno voฤe i kafa. Meฤutim, ovo je samo manji deo uvozne inflacije. Najveฤeg dela uvozne inflacije najฤeลกฤe nismo svesni“, naveo je on.
U pitanju je zapravo znatno veฤi broj proizvoda i sirovina, koji na razliฤite naฤine utiฤu na rast cena i kao primer Trajkoviฤ navodi flaลกiranu vodu.
„Ambalaลพa ฤini najveฤi deo cene koลกtanja i u proizvodnji i u maloprodajnoj ceni flaลกirane vode. Uzmimo, recimo, da flaลกica vode u prodavnici koลกta 40 dinara. U okviru toga, troลกak same vode i troลกkovi koje proizvoฤaฤi imaju u smislu taksi i naknada prema drลพavi su zanemarljivi. Najveฤi deo cene koลกtanja jedne obiฤne flaลกice vode je zapravo nafta. Flaลกica se pravi od nafte, zatvaraฤ se pravi od nafte i etiketa se pravi od nafte. Na kraju, proizvod zahteva odreฤeni transport i tu ponovo imamo naftu, odnosno gorivo kao glavni troลกak“, istakao je on.
Takoฤe, naglasio je da je za proizvodnju jedne plastiฤne flaลกe od jednog litra potrebna ฤetvrtina litra sirove nafte.
Ukupno, oko osam odsto celokupne svetske nafte koristi se za proizvodnju plastike.
Isto tako, 90 do 95 odsto svih jedinjenja koja se koriste u proizvodnji kozmetike na neki naฤin se proizvodi od sirove nafte.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com