Inflacija u SRB ce u junu i julu dostici maksimum od 10-11%

BEOGRAD – Meฤ‘ugodiลกnja inflacija u Srbiji trebalo bi da dostigne maksimum u junu i julu, u rasponu izmeฤ‘u 10 i 11 odsto, dok se nakon toga, sa dolaskom nove poljoprivredne sezone, oฤekuje da poฤne da se smanjuje, izjavio je zamenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraลพivanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Milan Trajkoviฤ‡.

Ulazak meฤ‘ugodiลกnje inflacije u granice inflacionog cilja NBS, koji iznosi tri plus-minus 1,5 odsto, oฤekuje se u drugoj polovini sledeฤ‡e godine i do kraja 2023. godine inflacija bi trebalo da iznosi oko ฤetiri odsto.

„Ono ลกto je dobro jeste da je inflacija u Srbiji i dalje niลพa nego u zemljama srednje i jugoistoฤne Evrope i skoro u potpunosti je uporediva s razvijenim zemljama. Razlog tome je bazna inflacija koju NBS i dalje uspeva da drลพi pod kontrolom, pre svega time ลกto ฤuva stabilnost deviznog kursa, ali i time ลกto nije dozvolila da inflaciona oฤekivanja finansijskog sektora i privrede znaฤajno porastu i da onda zbog toga doฤ‘e do dodatnog rasta cena, za kojim objektivno nema potrebe“, rekao je Trajkoviฤ‡, objavila je NBS.

Podseฤ‡a da NBS na smanjenje inflacije utiฤe joลก od oktobra prethodne godine smanjenjem ekspanzivnosti monetarne politike, prvo putem poveฤ‡anja repo stope, a zatim i putem poveฤ‡anja referentne kamatne stope.

„Tome su svakako doprinele i mere vlade koja je ograniฤila cene osnovnih ลพivotnih namirnica i marลพe naftnih kompanija, a u viลกe navrata intervenisano je i iz robnih rezervi „, rekao je Trajkoviฤ‡.

Napomenuo je da NBS sve vreme daje aลพurirane projekcije, ali i da je moguฤ‡nost preciznog projektovanja u ovakvim okolnostima manja nego inaฤe.

„ฤŒak je i u aprilu i maju 2020, odmah nakon izbijanja pandemije virusa korona, moguฤ‡nost predviฤ‘anja bila veฤ‡a i bilo je lakลกe raditi projekcije nego danas“, naveo je Trajkoviฤ‡.

Istiฤe da su veฤ‡ postojeฤ‡i i veฤ‡ veliki problemi sa energentima, hranom i lancima snabdevanja dodatno pogorลกani ratom u Ukrajini i da je rat samo dodatno podstakao rast veฤ‡ ionako visokih cena nafte, gasa, pลกenice i drugih sirovina.

Trajkoviฤ‡ kaลพe da je, na primer, cena kukuruza u Srbiji za godinu dana povehana za viลกe od 30 odsto, dok je cena pลกenice i soje gotovo dvostruko veฤ‡a u Srbiji i svetu.

Tako je kilogram pลกenice bio oko 20 dinara, a poslednjih meseci je veฤ‡i od 40 dinara, dodaje.

Trajkoviฤ‡ je naglasio da je kod nafte taj efekat joลก izraลพeniji i da je cena nafte u odnosu na proลกlu godinu poveฤ‡ana za oko 70 odsto, kao i da je proseฤna cena u martu, aprilu i maju bila 65 dolara po barelu, a ove oko 110 dolara po barelu.

Dodaje da se u poslednjih godinu dana, zbog ฤinjenice da se rast cena u svetu preliva i na cene proizvoda i usluga u malim i otvorenim ekonomijama poput Srbije, u javnosti ฤesto pominje pojam „uvozna inflacija“.

Objaลกnjava da uvozna inflacija predstavlja situaciju u kojoj se rast cena u svetu preliva na rast domaฤ‡ih cena, te da se male i otvorene ekonomije poput Srbije poslednju godinu suoฤavaju s poviลกenom inflacijom, koja je upravo posledica uvozne inflacije.

„Kada ฤujemo za pojam uvozne inflacije, prvo na ลกta pomislimo jesu proizvodi koje svakodnevno koristimo, a koji se u Srbiji ne proizvode, pa smo prinuฤ‘eni da ih uvozimo. To su svakako automobili, raฤunari, mobilni telefoni i razliฤiti kuฤ‡ni aparati. U takve proizvode spada i veliki deo odeฤ‡e i obuฤ‡e, zatim kozmetika, ali i deo hrane i piฤ‡a koji svi koristimo, a koji moramo da uvozimo, najbolji primer su juลพno voฤ‡e i kafa. Meฤ‘utim, ovo je samo manji deo uvozne inflacije. Najveฤ‡eg dela uvozne inflacije najฤeลกฤ‡e nismo svesni“, naveo je on.

U pitanju je zapravo znatno veฤ‡i broj proizvoda i sirovina, koji na razliฤite naฤine utiฤu na rast cena i kao primer Trajkoviฤ‡ navodi flaลกiranu vodu.

„Ambalaลพa ฤini najveฤ‡i deo cene koลกtanja i u proizvodnji i u maloprodajnoj ceni flaลกirane vode. Uzmimo, recimo, da flaลกica vode u prodavnici koลกta 40 dinara. U okviru toga, troลกak same vode i troลกkovi koje proizvoฤ‘aฤi imaju u smislu taksi i naknada prema drลพavi su zanemarljivi. Najveฤ‡i deo cene koลกtanja jedne obiฤne flaลกice vode je zapravo nafta. Flaลกica se pravi od nafte, zatvaraฤ se pravi od nafte i etiketa se pravi od nafte. Na kraju, proizvod zahteva odreฤ‘eni transport i tu ponovo imamo naftu, odnosno gorivo kao glavni troลกak“, istakao je on.

Takoฤ‘e, naglasio je da je za proizvodnju jedne plastiฤne flaลกe od jednog litra potrebna ฤetvrtina litra sirove nafte.

Ukupno, oko osam odsto celokupne svetske nafte koristi se za proizvodnju plastike.

Isto tako, 90 do 95 odsto svih jedinjenja koja se koriste u proizvodnji kozmetike na neki naฤin se proizvodi od sirove nafte.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com