BEOGRAD – Državni sekretar u Ministarstvu finansija Gojko Stanivuković održao je danas sa predstavnicima velikog broja institucija u Srbiji uvodni sastanak za izradu Programa ekonomskih reformi (ERP) za period od 2020. do 2022. godine, u okviru procesa evropski semestar „lajt“.
ERP predstavlja najvažniji strateški dokument Vlade Srbije u ekonomskom dijalogu sa EU i državama članicama Unije sa ciljem usklađivanja ekonomskih politika unutar Srbije, regiona i sa državama članicama EU, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Stanivuković je tom prilikom rekao, u Palati Srbija, da su uspostavljena fiskalna stabilnost Srbije, značajno smanjenje javnog duga, učestali priliv stranih direktnih investicija (SDI) i kontinuirani privredni rast, kao i poboljšana pozicija zemlje na međunarodnom tržištu i povoljni uslovi zaduživanja, dali zamajac daljem privrednom razvoju Srbije.
Prema njegovim rečima, zahvaljujući makroekonomskoj stabilnosti i reformama koje se sprovode Srbija je postala najatraktivnija destinacija za ulaganje u regionu, a samo u prva četiri meseca ove godine privučeno je 1,5 milijardi evra direktnih stranih investicija.
Naglasio je da srpska privreda nastavlja poboljšanje makroekonomskih pokazatelja, ali i da kreira nove potencijale budućeg rasta.
On je istakao da će reforma Uprave carina i Poreske uprave podržati proces rasterećenja privrednih subjekata, ali i obezbediti efikasnije suzbijanje sive ekonomije za šta je usvojen Akcioni plan, koji kroz set kontrolnih i podsticajnih mera treba da obezbedi efikasniju kontrolu, a sa druge strane olakša poslovanje privredi.
Državni sekretar je istakao značaj pomenutog dokumenta (ERP), navodeći da on nastaje kao rezultat intenzivne saradnje velikog broja institucija u Srbiji.
„U procesu izrade posebno je značajna saradnja sa predstavnicima civilnog društva, stručne javnosti, lokalnog nivoa, poslovne zajednice i socijalnih partnera, Narodne skupštine, imajući u vidu da ERP prikazuje makro-ekonomski i monetarni okvir u kome se realizuju strukturne reforme u Srbiji, koje obuhvataju sve ključne ekonomske politike, koje direktno ili indirektno utiču na sve građane Srbije“, naveo jee on.
Takođe kaže da je potpuna posvećenost reformama svih učesnika u procesu bitna kako bi se ostvarila što bolja usaglašenost strukturnih reformi.
Prema njegovim rečima, učešće u ovom programu značajno je za Srbiju, jer predstavlja deo napora na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i uključenju u proces evropskog semestra koordinacije eknomskim politika u EU, o čemu se sa Evropskom komisijom razgovara u okviru pregovaračkog poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna politika, koje je otvoreno u decembru 2018. godine.
Kako je navedeno u poslednjem izveštaju EK iz maja ove godine za Poglavlje 17, u oblasti ekonomske i monetarne politike, uspostavljen je dobar institucionalni i administrativni okvir i postignut je napredak u koordinaciji ekonomske politike, naoročito u kreiranju i sprovođenju strukturnih reformi.
„U skladu sa tim potrebno je da dodatno jačamo kapacitete i ekonomsko planiranje, zatim međuministarsku koordionaciju i osiguramo pravovremenu primenu. Potpuna posvećenost svih učesnika neophodna je da bismo ostvarili što bolju koheziju strukturnih reformi u unapređenom makro-ekonomskom i monetarnom okruženju i time doprineli povećanju konkurentnosti privrede i obezbeđenju uslova za što veći privredni rast i zapošljavanje“, rekao je Stanivuković.
Na pomenutom uvodnom sastanku, između ostalog, bilo je reči o iskustvima u izradi ERP-a, predstavljene su Smernice EK za izradu ERP za period od 2020. do 2022. godine, kao i sve predviđene aktivnosti u vezi sa novim ciklusom izrade ovog dokumenta.
Program ekonomskih reformi Srbija izrađuje na godišnjem nivou kako bi obezbedila održiv i inkluzivan ekonomski rast, a u skladu sa strateškim ciljem smanjenja razvojnog jaza između domaće privrede i EU.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com