Janjic: Neizvesnost, manja proizvodnja a pšenice za izvoz
NOVI SAD – Srbija Äe imati prenete zalihe pÅ¡enice dvostruko veÄe nego uobiÄajeno, procene su da Äe prinos biti neÅ¡to manji nego 2021. ali Äe u globalno jednoj od najneizvesnijih godina imati pÅ¡enicu i za svoje potrebe i za izvoz, ocenio je u razgovoru za Tanjug direktor Produktne berze MiloÅ¡ JanjiÄ.
On kaşe da je prošle nedelje cena pšenice na toj berzi bila u padu, te da je bila samo jedna trgovina po ceni od 39 dinara za kilogram bez PDV-a.
„U nedelji kada treba da prÅ¡ti od trgovanja, mi imamo jednu trgovinu, to je definitivno disbalans u trgovanju“, rekao je on.
Mali promet pÅ¡enice, uprkos velikim zalihama i ÅŸetvi koja kuca na vrata za 2-3 nedelje objaÅ¡njava neizvesnoÅ¡Äu oko toga Å¡ta Äe se deÅ¡avati na trÅŸiÅ¡tu.
„Izvoznici ne ugovaraju u znaÄajnijim koliÄinama izvoz, jer ne znaju kako Äe se kretati cene, i kako Äe biti dopuÅ¡ten izvoz, sa kojim mehanizmima, u narednom periodu. Samim tim je i pad cena na trÅŸiÅ¡tu“, kaÅŸe on.
Dodaje da imamo sasvim dovoljno pÅ¡enice u Srbiji, definitivno veÄe prelazne zalihe od uobiÄajenih, jer se nije izvozilo, pa je ostalo za domaÄe potrebe i izvoz.
„Pred dva meseca je poÄela da se ugovora nova pÅ¡enica. Kod nas je ostalo stare, tako da Äe to moÅŸda praviti neke logistiÄke probleme, pre svega za smeÅ¡taj nove pÅ¡enice, soje i kukuruza. Definitivno da Äemo imati sasvim dovoljno pÅ¡enice“, rekao je on.
JanjiÄ kaÅŸe da Äe proizvodnja biti sigurno manja u odnosu na prethodnu godinu, ali neÄe biti zanemarljiva.
„Stanje Äemo videti kada krene nova ÅŸetva. BiÄe dosta Å¡aroliko jer zavisi od padavina od regiona do regiona“, rekao je on.
Smatra da je bio dobar potez drÅŸave da u startu ukrajinske krize prekine izvoz, i tako smiri abnormalni rast cena.
„MeÄutim imamo problem Å¡to nemamo konstantan pravi podataka o realnim koliÄinama naÅ¡ih zaliha. To dovodi do toga da se odluka kasnije donose, odnosno odluke na bazi procena sporije stupaju na snagu“, smatra on.
Dodao je da bi da su moÅŸda odluke bile u pravo vreme i na duÅŸi rok, bila bi stvorena i neka izvesnost.
„Ma kakva da je odluka, dobro je da se zna na duÅŸi vremenski period. Da nije ad hok da se donosi, na kraÄi period. Onda trÅŸiÅ¡ni uÄesnici ne mogu da planiraju. To se upravo sada desilo“, smatra on.
U kontekstu izvesnosti pozdravlja odluku drÅŸave da je sledeÄa kvota za izvoz na period od tri meseca.
„I onda opet moÅŸe neÅ¡to da se planira. Kada je iz meseca u mesec, teÅ¡ko je planirati ozbiljnije, bilo koji posao“, kaÅŸe on.
JanjiÄ kaÅŸe da se procenjuje da Äe prelazne zalihe pÅ¡enice biti izmeÄu pola miliona tona i 700.000 tona.
„To je duplo iznad proseka takvih zaliha ranije. Procene proizvodnje su Å¡arolike. Zavisi koga sluÅ¡amo. BiÄe sigurno ispod pet tona po hektaru. OstaÄe za domaÄe potrebe i imaÄemo solidnu koliÄnu za izvoz“, rekao je on.
Navodi da je prosek po hektaru pÅ¡enice proÅ¡le godine bio 5,4 tone, i podseÄa da je ove godine 600.000 hektara pod pÅ¡enicom.
GovoreÄi o pÅ¡enici na globalnom nivou kaÅŸe da su ove godine pored trÅŸiÅ¡nih prisutni i jaki politiÄki faktori koji dovode globalno pa i domaÄe trÅŸiÅ¡te do neizvesnosti.
„Novi rod pÅ¡enice, na svetskom niovu, procenjuje se da Äe biti neÅ¡to niÅŸeg prinosa. Postoji pad proizvodnje u Indiji, a oÄekuje se veÄa proizvodnja u Rusiji, Å¡to Äe to dosta nadomestiti.
„Svetska proizvodnja biÄe neÅ¡to manja, ali generalno biÄe dovoljno pÅ¡enice na svetskom nivou“, kaÅŸe on.
Dodaje da stanje izmeÄu Ukrajine i Rusije, odnosno geopolitiÄka situacija, sve komplikuju jer se otvara pitanje logistike – da li Äe moÄi i kojim putevima pÅ¡enica do kupaca.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.