BEOGRAD – Iako je Srbija u poslednje vreme dosta uradila na razvoju digitalne ekonomije i infrastrukture, u mnogim aspektima tog procesa zaostaje za razvijenijim zemljama, a najveฤi posao koji sleduje u narednom periodu je uvoฤenje digitalnih procesa u sektor malih i srednjih preduzeฤa kako bi se doprinelo jaฤanju konkurentnosti i boljim proizvodima i uslugama, reฤeno je danas na Pantheon konferenciji „Digitalizacija 2019 u praksi “ u Beogradu.
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanoviฤ rekao je da je Vlada Srbije u fokus stavila digitalizaciju i da transformacija javne uprave u modernu upravu podrazumeva, izmeฤu ostalog, razvoj usluga za privredu i graฤane, reforme, razvoj IKT sektora, razvoj infrastrukture…
Govoreฤi o uslugama koje su uvedene za graฤane, on je podsetio da je do sada zahvaljujuฤi informacionom sistemu „Bebo, dobrodoลกla na svet“ prijavljeno 160.000 beba.
Takoฤe je podsetio i na ostale servise koji su u upotrebi- e-katastar, e- recept, e- Zup…
„Cilj je da graฤanima olakลกamo ลพivot, pojednostavimo zavrลกavanje svakodnevnih obaveza za koje su ranije gubili dosta vremena odlazeฤi na ลกaltere“, rekao je Jovanoviฤ.
Takoฤe je najavio da je plan da do kraja leta bude doneta „revolucionarna“ odluka da se ubuduฤe ne ide u MUP po vozaฤku dozvolu, veฤ da se to obavlja preko interneta i da vozaฤka potom stigne poลกtom na kuฤnu adresu, kao i da se to omoguฤi u narednom periodu i za liฤnu kartu i pasoลก.
Profesor Ekonomskog fakulteta ฤorฤe Mitroviฤ rekao je da je Srbija dosta postigla i uradila kada je u pitanju razvoj digitalne ekonomije i infrastrukture, ali da suลกtinski to ide dosta sporije nego u razvijenim zemljama, naroฤito u zemljama EU, i da samim tim u mnogima aspektima digitalne ekonomije Srbija kaska za njima.
„Dosta sporije ulaลพemo u IT, pa samim tim su i sporije promene“, rekao je Mitroviฤ.
On je kao primer naveo podatak da u Srbiiji 28 odsto stanovniลกtva ne koristi raฤunar, dok je u EU taj procenat sveden na ispod 10 odsto.
„Trenutna ulaganja u investicije i IKT opremu su svega oko 80 evra po glavi stanovnika, a u EU to iznosi i 800 evra. Svi ti pokazatelji govore da nemamo dovoljno visoke stope rasta u ovom sektoru“, rekao je Mitroviฤ.
On je naveo i da se u bankarskom sektoru koriste razliฤite aplikacije, ali da je broj korisnika internet bankarstva i dalje mali u odnosu na evropski prosek.
Direktor Centra za digitalnu transformaciju Predrag Nikoliฤ rekao je da problem vidi u tome ลกto viลกe od 60 odsto predzeฤa nema nikakav plan za digitalizaciju.
„Ostalih 45 odsto imaju neki plan, ali se on u 90 odsto sluฤajeva svodi na softver, hardver i komunikaciju putem mejla“, kaลพe Nikoliฤ.
On je istakao da je vrlo vaลพno da preduzceha razumeju koliko je digitalna transformacija vaลพna, jer sve to utiฤe na konkuretnost, a nepostojanje konkurentnosti utiฤe na kvalitet proizvoda i usluga.
Nikoliฤ je dodao da Centar za digitalnu transformaciju formira mreลพu sertfikovanih konsultatanata za digitalnu transformaciju i da jedan broj njih veฤ odlazi u predzeฤa gde ih upoznaje sa svime ลกto je vaลพno da urade kako bi unapredili procese i primene nove trendove u poslovanju kako postizali joลก bolje rezultate.
Takoฤe nastoje da im pomognu prilikom izrade digitalne Strategije kao dokumenta.
On je rekao da ฤe taj centar pruลพiti i finansijsku pomoฤ za implementaciju reลกenja, a kompanije ฤe za to moฤi da se prijave na poziv koji ฤe biti objavljen izmeฤu 10. i 17. juna.
Direktor inicijative Digitalna Srbija Nebojลกa ฤurฤeviฤ rekao je da je u sektoru MSP preostalo dosta posla jer kod njih ne postoji dovoljan stepen korsisฤenja digitalnih tehnologija za transformaciju poslovnih modela i poslovanja.
„Nije je cilj ne samo da hvatamo korak sa svetom veฤ i da budemo konkurentni i u osvajanju novih traลพista. Tu zaostajemo i nismo dovoljno uradili, a to je kljuฤ“, rekao je ฤurฤeviฤ.
On je nveo da nedostaje saradnja akademske i istraลพivaฤke zajednice i privrede kako bi se inovacije primenjivale, a takoฤe i startap kompanije odakle bi ta reลกenja mogla da krenu.
Direktor Sektora za razvoj usluga za poslovne korisnike „Telekoma Srbija“ Borko Crnogorac rekao je da je vaลพno da se u ovoj oblasti prate promene, kao i da je neophodna edukacija.
„To podrazumeva, slikovito reฤeno, da se zasuku rukavi i marljivo radi“, rekao je Crnogorac.
Direktorka Datalab SR i PANTHEON konsultantkinja Nena Lukiฤ takoฤe se sloลพila da je vaลพno uloลพiti veliki trud da se prate ovakvi procesi, i dodala da je najveฤa greลกka to ลกto se oฤekuje da ฤe softver sve da uradi sam.
Svako mora da uloลพi napor u tom procesu, istakla je Lukiฤeva na konferenciji organizovanoj u hotelu Radiลกon Collection u Beogradu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com