Kako izgleda digitalizacija u praksi?

BEOGRAD – Iako je Srbija u poslednje vreme dosta uradila na razvoju digitalne ekonomije i infrastrukture, u mnogim aspektima tog procesa zaostaje za razvijenijim zemljama, a najveฤ‡i posao koji sleduje u narednom periodu je uvoฤ‘enje digitalnih procesa u sektor malih i srednjih preduzeฤ‡a kako bi se doprinelo jaฤanju konkurentnosti i boljim proizvodima i uslugama, reฤeno je danas na Pantheon konferenciji „Digitalizacija 2019 u praksi “ u Beogradu.

Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanoviฤ‡ rekao je da je Vlada Srbije u fokus stavila digitalizaciju i da transformacija javne uprave u modernu upravu podrazumeva, izmeฤ‘u ostalog, razvoj usluga za privredu i graฤ‘ane, reforme, razvoj IKT sektora, razvoj infrastrukture…

Govoreฤ‡i o uslugama koje su uvedene za graฤ‘ane, on je podsetio da je do sada zahvaljujuฤ‡i informacionom sistemu „Bebo, dobrodoลกla na svet“ prijavljeno 160.000 beba.

Takoฤ‘e je podsetio i na ostale servise koji su u upotrebi- e-katastar, e- recept, e- Zup…
„Cilj je da graฤ‘anima olakลกamo ลพivot, pojednostavimo zavrลกavanje svakodnevnih obaveza za koje su ranije gubili dosta vremena odlazeฤ‡i na ลกaltere“, rekao je Jovanoviฤ‡.

Takoฤ‘e je najavio da je plan da do kraja leta bude doneta „revolucionarna“ odluka da se ubuduฤ‡e ne ide u MUP po vozaฤku dozvolu, veฤ‡ da se to obavlja preko interneta i da vozaฤka potom stigne poลกtom na kuฤ‡nu adresu, kao i da se to omoguฤ‡i u narednom periodu i za liฤnu kartu i pasoลก.

Profesor Ekonomskog fakulteta ฤorฤ‘e Mitroviฤ‡ rekao je da je Srbija dosta postigla i uradila kada je u pitanju razvoj digitalne ekonomije i infrastrukture, ali da suลกtinski to ide dosta sporije nego u razvijenim zemljama, naroฤito u zemljama EU, i da samim tim u mnogima aspektima digitalne ekonomije Srbija kaska za njima.

„Dosta sporije ulaลพemo u IT, pa samim tim su i sporije promene“, rekao je Mitroviฤ‡.

On je kao primer naveo podatak da u Srbiiji 28 odsto stanovniลกtva ne koristi raฤunar, dok je u EU taj procenat sveden na ispod 10 odsto.

„Trenutna ulaganja u investicije i IKT opremu su svega oko 80 evra po glavi stanovnika, a u EU to iznosi i 800 evra. Svi ti pokazatelji govore da nemamo dovoljno visoke stope rasta u ovom sektoru“, rekao je Mitroviฤ‡.

On je naveo i da se u bankarskom sektoru koriste razliฤite aplikacije, ali da je broj korisnika internet bankarstva i dalje mali u odnosu na evropski prosek.

Direktor Centra za digitalnu transformaciju Predrag Nikoliฤ‡ rekao je da problem vidi u tome ลกto viลกe od 60 odsto predzeฤ‡a nema nikakav plan za digitalizaciju.

„Ostalih 45 odsto imaju neki plan, ali se on u 90 odsto sluฤajeva svodi na softver, hardver i komunikaciju putem mejla“, kaลพe Nikoliฤ‡.

On je istakao da je vrlo vaลพno da preduzceha razumeju koliko je digitalna transformacija vaลพna, jer sve to utiฤe na konkuretnost, a nepostojanje konkurentnosti utiฤe na kvalitet proizvoda i usluga.

Nikoliฤ‡ je dodao da Centar za digitalnu transformaciju formira mreลพu sertfikovanih konsultatanata za digitalnu transformaciju i da jedan broj njih veฤ‡ odlazi u predzeฤ‡a gde ih upoznaje sa svime ลกto je vaลพno da urade kako bi unapredili procese i primene nove trendove u poslovanju kako postizali joลก bolje rezultate.

Takoฤ‘e nastoje da im pomognu prilikom izrade digitalne Strategije kao dokumenta.

On je rekao da ฤ‡e taj centar pruลพiti i finansijsku pomoฤ‡ za implementaciju reลกenja, a kompanije ฤ‡e za to moฤ‡i da se prijave na poziv koji ฤ‡e biti objavljen izmeฤ‘u 10. i 17. juna.

Direktor inicijative Digitalna Srbija Nebojลกa ฤurฤ‘eviฤ‡ rekao je da je u sektoru MSP preostalo dosta posla jer kod njih ne postoji dovoljan stepen korsisฤ‡enja digitalnih tehnologija za transformaciju poslovnih modela i poslovanja.

„Nije je cilj ne samo da hvatamo korak sa svetom veฤ‡ i da budemo konkurentni i u osvajanju novih traลพista. Tu zaostajemo i nismo dovoljno uradili, a to je kljuฤ“, rekao je ฤurฤ‘eviฤ‡.

On je nveo da nedostaje saradnja akademske i istraลพivaฤke zajednice i privrede kako bi se inovacije primenjivale, a takoฤ‘e i startap kompanije odakle bi ta reลกenja mogla da krenu.

Direktor Sektora za razvoj usluga za poslovne korisnike „Telekoma Srbija“ Borko Crnogorac rekao je da je vaลพno da se u ovoj oblasti prate promene, kao i da je neophodna edukacija.

„To podrazumeva, slikovito reฤeno, da se zasuku rukavi i marljivo radi“, rekao je Crnogorac.

Direktorka Datalab SR i PANTHEON konsultantkinja Nena Lukiฤ‡ takoฤ‘e se sloลพila da je vaลพno uloลพiti veliki trud da se prate ovakvi procesi, i dodala da je najveฤ‡a greลกka to ลกto se oฤekuje da ฤ‡e softver sve da uradi sam.

Svako mora da uloลพi napor u tom procesu, istakla je Lukiฤ‡eva na konferenciji organizovanoj u hotelu Radiลกon Collection u Beogradu.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com