Poslednjih nekoliko meseci u medijima su uฤestale objave o navodnom zlostavljanju i diskriminaciji zaposlenih u nekoliko preduzeฤa u koja su u vlasniลกtvu stranih kompanija, kao ลกto su Jura, Ptuj i Geoks, ali je primetno da je u svim tim sluฤajevima izostala inicijativa radnika da svoje sporne odnose sa poslodavcem reลกe, bilo mirnim putem, bilo u sudskom postupku.
Pretpostavka je da se radnici najฤeลกฤe plaลกe odmazde poslodavca koja bi u sluฤaju podnoลกenja tuลพbe sudu za mobing, ili prijave inspekciji rada ili tuลพilaลกtvu, rezultirala pojaฤanim vidom diskriminacije ili otkazom.
Zbog toga, iz Republiฤke agencije za mirno reลกavanje radnih sporova poruฤuju da je pravi naฤin za preispitivanje i korigovanje odnosa izmeฤu poslodavca i zaposlenih pregovaranje uz pomoฤ miritelja, ili arbitra Agencije i postizanje sporazuma o korekciji odnosa kada se utvrdida je to potrebno.
Iako se danima pisalo o mobingu u juลพnokorejskoj Juri u Leskovcu, italijanskom Geoksu u Vranju i slovenaฤkoj „Perutrini Ptuj“ u Baฤkoj Topoli niko iz tih preduzeฤa pred Agencijom joลก nije pokrenuo postupak za utvrฤivanje zlostavljanja ili diskriminacije, rekao je Tanjugu direktor Agencije Mile Radivojeviฤ.
On je istakao da je vaลพno da zaposleni koji smatraju da su ugroลพeni pokrenu inicijativu i poลกalju Agenciji predlog za pokretnje postupka mirnog reลกavanja radnog spora.
„Podnoลกenjem predloga zaposleni ฤe proveriti volju poslodavca da se ukljuฤi u postupak mirenja, kako bi se na taj naฤin odnosi meฤu njima preispitali i ukoliko je potrebno iskorigovali postizanjem sporazuma“, naveo je Radivojeviฤ ukazujuฤi da je za sprovoฤenje postupka potrebna saglasnost poslodavca.
Ukoliko poslodavac ne prihvati predlog za mirno reลกenje spora to bi, kako je naveo, eventualno bila potvrda da je potrebno traลพiti reลกenje za mobing na drugi naฤin i pred drugim instancama, kroz eventualno podnoลกenje tuลพbe za mobing nadleลพnom sudu.
Ukazujuฤi da je zlostavljanja na radu kod nas bilo i pre stupanja na snagu Zakona o mobingu 2010. godine, Radivojeviฤ je ukazao da se samim pisanjem medija o tome stiฤe utisak da je zlostavljanja sada mnogo viลกe.
„Dobro je da se o tome piลกe i da se jaฤa svest o postojanju tog vida naruลกavanja radnih odnosa jer je to jedna vrsta preventive i dobra smernica da poslodavci i zaposleni razmisle o svojim odnosima i eventulano ih koriguju“, rekao je direktor Agencije.
On je meฤutim istakao da je joลก vaลพnije da se sporni odnosi reลกavaju institucionalno, putem, na primer, podnoลกenja predloga Agenciji za mirno reลกenje radnog spora koji se tiฤe mobinga jer se na taj naฤin izbegavaju suviลกne napetosti u odnosima i meฤupartnerske nesuglasice.
Za sve one koji ne znaju ili imaju dilemu ลกta je mobing, koja su im prava i moguฤnosti zaลกtite, Radivojeviฤ je podsetio da je u aprilu ove godine Agencija uvela besplatnu telefonsku uslugu – SOS mobing, na koju je za ฤetiri meseca stiglo 1.100 poziva graฤana.
Usluga funkcioniลกe tako ลกto graฤani sa fiksnog telefona pozivom besplatanog broja 0800-300-601 i biranjem opcija od 1 do 5 dobijaju bliลพe informacije o tome ลกta je mobing, koje radnje podrazumeva i koji modeli zaลกtite postoje u pravnom sistemu Srbije, meฤu kojima je i sudska zaลกtita.
Prema podacima Agencije u toku proลกle godine, graฤani su inicirali ukupno 73 postupka pred Agencijom zbog mobinga, a za prvih ลกest meseci 2016. godine 40 postupaka.
Meฤutim, kako navode u Agenciji, praksa je pokazala da se u jednoj treฤini postupaka dokaลพe da je zlostavljanja bilo, dok se u dve treฤine pokaลพe nepostojanje mobinga, ili ฤak da je zaposleni zloupotrebio svoje pravo.
Kada je u pitanju slovenaฤka kompanija „Perutnina Ptuj“ mediji su pisali da se radnici najฤeลกฤe ลพale na mobing, neisplaฤene zarade za prekovremeni rad, neadekvatne uslove rada, kao i da su bili podvrgnuti detektoru laลพi.
Radnici Jure, koja se bavi proizvodnjom kablova, medijima se veฤ mesecima ลพale da u toj kompaniji trpe torturu, da ih tuku metalnim palicama, da im ne dozvoljavaju odlazak u toalet i savetuju da nose pelene, kao i da su ลพene seksualno napastvovane.
I pojedini bivลกi i sadaลกnji radnici „Geoxa“ iz Vranja ลพalili su se medijima na mentalno zlostavljanje, konstantnu dreku na zaposlene u pogonu praฤenu uvredljivim reฤima.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.