U trendu

NALED: 12 reformskih prioriteta do 2025, prvi Zelena agenda

BEOGRAD – Podrška sprovođenju Zelene agende, unapređenje uslova za investiranje i izgradnju i unapređenje kvaliteta donošenja propisa, tri su ključna reformska prioriteta od ukupno 12 koje su izabrali članovi NALED-a u strateškom planu za period 2022-2025 koji je javnosti predstavljen na današnjoj završnoj svečanoj sednici 16. godišnje Skupštine NALED-a.

Među prioritetima koje će NALED zagovarati u narednim godinama su i dalji razvoj eUprave i ePoslovanja, suzbijanje sive ekonomije, unapređenje javnih finansija, donošenje i sprovođenje mera za razvoj preduzetništva i inovacija, podrška privredi na lokalu, podsticanje regionalne saradnje, kao i EU integracija u oblastima značajnim za privredu, razvoj zdravstva, poljoprivrede i prehrambene industrije.

Predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladislav Cvetković istakao je da su iza organizacije četiri uspešne godine tokom kojih je svake godine u proseku realizovano 92 odsto aktivnosti iz prethodnog strateškog plana i da je NALED doprineo sprovođenju velikih, sistemskih reformi, kao što su uvođenje sistema eŠalter, unapređenje elektronskih građevinskih dozvola, reforma sezonskog rada u poljoprivredi, eInspektor i eFakture i pokrenute su nove poput razvoja Programa digitalizacije zdravstva, sistema eAgrar i eProstor.

Pokrenut je i niz važnih inicijativa kao što su pilot projekti za upravljanje različitim vrstama otpada, programa podrške inovacijama StarTec h i Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje, kroz koji je podržano uvođenje eFiskalizacije i bezgotovinskog plaćanja na 25.000 lokacija malih trgovaca i institucija.

„Definisali smo 12 ciljeva grupisanih u dve oblasti odnosno nivoa delovanja – horizontalni i vertikalni, kojim se obezbeđuje unapređenje javnih politika i usluga u različitim sektorima, na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou, a sve to pod okriljem EU integracija“, rekao je Cvetković.

NALED danas ima 316 članova iz redova privrede, lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva koji direktno doprinose osmišljavanju i realizaciji reformskih inicijativa u okviru šest tematskih saveza – za fer konkurenciju, eUpravu, zaštitu životne sredine, imovinu i investicije, hranu i poljoprivredu i zdravstvo, a od prošle godine novi član NALED porodice je i BFC klub, telo koje trenutno okuplja 25 gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem.

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil je rekao da veliki rad NALED-a jedan od glavnih razloga zašto je Srbija viđena kao dobro mesto za poslovanje.

„Dokaz za to su sve veće direktne strane investicije. Postoji razlog zašto je u poslednjih pet godina Srbija privukla oko polovine stranih investicija u regionu. Drago mi je da istaknem i da su u prethodnih pet godina direktne investicije iz SAD dostigle više od četiri milijarde dolara i nastavljaju da rastu. Ali, Srbija ne može da se osloni samo na skorašnja pobošljanja. Održivost rasta na dugi rok zahteva dalju posvećenost reformama koje doprinose punom usklađivanju Srbije sa EU“, rekao je Hil.

Ukazao je da je potrebna veća transparetnost u privredi, još predvidljivije poslovno okruženje, unapređenje javnih nabavki i drugo, a sve kako bi se dodatno podigla konkurentnost srpske privrede.

Hil je rekao da je Otvoreni Balkan dobra inicijativa usmerena na saradnju u regionu i da može dodatno da podstakne ekonomski rast.

„Srbija treba da gleda unapred“, poručio je Hil.

Za je mene Srbija već napravila izbor i ide ka njemu, istakao je Hil i dodao da je članstvo u EU strateški cilj Srbije.

Skupštini NALED-a prisustvovali su i predstavnici Vlade Srbije, ministri Tatjana Matić, Marija Obradović, Anđelka Atanasković i ministar Tomislav Momirović, institucija zaduženih za unapređenje uslova poslovanja i donatorskih organizacija koje su podržale reforme – USAID, GIZ, EU, EBRD, SIDA, Britanska ambasada, Svetska banka i UNDP.

Dodeljena su i priznanja NALED strela za doprinos ekonomskom razvoju.

Cvetković je rekao novinarima su prioriteti NALED-a prihvaćeni od vlasti i da je uveren da će sa novom vladom reformski procesi biti dodatno ubrazani.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar