BEOGRAD – U srpskoj poljoprivrede pozitivna promena je ukrupnjavanje poseda, a slabost je starost i malobrojnost ljudi nosilaca gazdinstva kao i starost poljomehanizacije odnosno traktora, trendovi su koji su utvrฤeni kroz Anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava.
Direktor Republiฤkog zavoda za statistiku (RZS) Miladin Kovaฤeviฤ u izjavi za Tanjug istiฤe da su u odnosu na popis poljoprivrede iz 2012. godine rezultati Anketa doneli nekoliko promena.
„Ako je reฤ o pozitivnim promenama vidimo da se naลกa individualna gazdinstva ukrupnjavaju odnosno poveฤava se proseฤna obradiva povrลกina zemljiลกta“, kaลพe on i dodaje da je u Vojvodini ona 12,7 hektara, a u Srbiji prosek povrลกine po gazdinstvu je duplo manje – 6,1 hektar.
Anketa je potvrdila da je u Vojvodini prisutnija biljna proizvodnja na veฤim povrลกinama, dok je u ล umadiji i Zapadnoj Srbije jaฤe stoฤarstvo.
„Starija je i radna snaga, ลกto je slabost, naroฤito ลกto se tiฤe nosilaca poljoprivrednog gazdinstva kod kojih je prosek 61 godina i imperativ je da se taj trend obuzda“, kaลพe on i dodaje da se primenjuje viลกe mera kako bi se ovaj trend zaustavio.
ฤak 86 posto srpskih traktora starije je od 20 godina, kaลพe Kovaฤeviฤ i primeฤuje da ฤe biti vrlo vaลพno da se omoguฤi kreditiranje za kupovinu poljoprivrednih maลกina – pre svega traktora.
„Broj lica u porodiฤnom gazdinstvu je jedan do dva, to je manje ลกto je nekada bilo a primetno je da ima dosta napuลกtenih gazdinstava, odnosno onih gde nema proizvodnje ลกto je odavno povezano sa preseljenjima u grad, i iseljenjima iz zemlje“, kaลพe on.
Poljoljoprivreda je za Srbiju strateลกki sektor jer je kao primarna proizvodnja vaลพan input u prehrambenoj industriji a zajedno ฤine izmeฤu 16 i 18 posto BDP-a
„To pokazuje ogroman znaฤaj celog sektora, jer su u Srbiji resursi, pre svega obradivo zemljiลกte veliki – najveฤi na Balkanu“, konstatuje Kovaฤeviฤ.
Regionalno gledano posle Vojvodine najvitalniji uspeลกniji u poljoprivredi je region ล umadija i Zapadna Srbija a neลกto slabije Istoฤna i Juลพna Srbija pre svega zbog praลพnjenja sela.
„Ne moลพe se reฤi da nas je neลกto iznenadilo, trendovi kao naลกi su prisutni na Zapadnom Balkanu, u drลพavama koje su nastale posle raspada Jugoslavije – dakle svuda je to isto“, kaลพe Kovaฤeviฤ i dodaje da je anketa dala mnoลกtvo podataka pa je saฤinjeno nekoliko velikih studija koje su uradili profesori sa agronomskih fakulteta, matematiฤkog i ekonomskog koje je objavio RZS.
Anketu o strukturi privrednih gazdinstava programirala je Evropska unija u ฤijim zemljama ฤlanicama se veฤ nekoliko godi sprovodi dok je u Srbiji ona novina.
Obuhvatila je 120.000 gazdinstava, pri ฤemu oko 1.500 pravnih lica ostalo individualna ili porodiฤna poljoprivredna gazdinstva.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com