NBS: Budzet za 2022. doprinosi privrednom rastu, investicijama

BEOGRAD – Predlog budลพeta za 2022. godinu zasnovan je na realistiฤnim makroekonomskim pretpostavkama i projekcijama, a sa opreznim pristupom i fiskalnim planom ฤuva se dobra fiskalna pozicija zemlje, izjavila je danas guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabakoviฤ‡.

Govoreฤ‡i na Odboru za finansije, republiฤki budลพet i kontrolu troลกenja javnih sredstava, Tabakoviฤ‡ je istakla da ovaj budลพet ostavlja dovoljno prostora za svoฤ‘enje na najmanju moguฤ‡u meru efekata koji mogu da proisteknu iz nepovoljnijeg toka pandemije od oฤekivanog.

„Istovremeno, smatramo da fiskalni plan za narednu godinu doprinosi ubrzanju privrednog rasta, poveฤ‡anju investicija i konkurentnosti, kao i rastu zaposlenosti i standarda stanovniลกtva“, rekla je Tabakoviฤ‡.

Istakla je da makroekonomski okvir na osnovu kojeg je uraฤ‘en fiskalni plan za narednu godinu NBS smatra realnim, u meri u kojoj je to, navodi, moguฤ‡e, a imajuฤ‡i u vidu rizike koji veฤ‡ duลพe vreme dolaze iz meฤ‘unarodnog okruลพenja.

Tabakoviฤ‡ je dodala da su projekcije i koriลกฤ‡ene pretpostavke iste ili vrlo bliske projekcijama i pretpostavkama Narodne banke Srbije.

Istiฤe da je realni rast bruto domaฤ‡eg proizvoda u 2022. projektovan na nivou od 4,5 odsto, ลกto je, dodaje, u skladu s projekcijama NBS.

„Narodna banka Srbije ocenjuje da ฤ‡e realni rast bruto domaฤ‡eg proizvoda sledeฤ‡e godine biti u rasponu od ฤetiri do pet odsto, uz centralnu projekciju koja iznosi 4,5 odsto. Posmatrano s rashodne strane, procenjujemo da ฤ‡e rast biti voฤ‘en fiksnim investicijama i finalnom potroลกnjom“, rekla je Tabakoviฤ‡.

NBS, dodaje, ocenjuje i da se predloลพenim merama na adekvatan naฤin koristi fiskalni prostor i obezbeฤ‘uje odgovarajuฤ‡i balans izmeฤ‘u razvojne i socijalne komponente budลพeta.

Posmatrano iz ugla izvora i odrลพivosti privrednog rasta, NBS, dodaje, ocenjuje da su mere odmerene tako da doprinose postepenom smanjenju deficita i duga drลพave, uz oฤuvanje visokog nivoa kapitalnih investicija.

„Osim ลกto svakako podrลพavamo smanjenje fiskalnog deficita na tri odsto bruto domaฤ‡eg proizvoda i javnog duga na nivo ispod 57 odsto bruto domaฤ‡eg proizvoda, smatramo da je ponovo primenjen princip konzervativnosti u planiranju poreskih i neporeskih prihoda, ลกto je sa stanoviลกta centralne banke uvek poลพeljno“, rekla je Tabakoviฤ‡.

NBS, dodaje, izuzetno pozitivnim ocenjuje i to ลกto je planiran dalji rast standarda stanovniลกtva, uz uvaลพavanje principa rasta na odrลพivim osnovama.

„Poveฤ‡anje plata u javnom sektoru i penzija biฤ‡e znaฤajno, ali ฤ‡e viลกi rast nominalnog bruto domaฤ‡eg proizvoda omoguฤ‡iti smanjenje njihovog uฤeลกฤ‡a u njemu i time otvoriti dodatni prostor za rast investicija“, navela je Tabakoviฤ‡.

Pozitivno, kaลพe, NBS ocenjuje i razvojnu komponentu budลพeta, ลกto potvrฤ‘uje planirani iznos kapitalnih rashoda od preko 405 milijardi dinara.

„S kapitalnim rashodima i na ostalim nivoima drลพave, na nivou opลกte drลพave oni ฤ‡e ponovo premaลกiti nivo od sedam odsto bruto domaฤ‡eg proizvoda. Moram da konstatujem da nivo kapitalnih rashoda opลกte drลพave od preko sedam odsto BDP-a trenutno ima retko koja zemlja u regionu srednje i jugoistoฤne Evrope“, rekla je Tabakoviฤ‡.

Istiฤe da takav nivo drลพavnih investicija jaฤa perspektive Srbije, a nivo ukupnih fiksnih investicija sledeฤ‡e godine podiลพe na oko 25 odsto bruto domaฤ‡eg proizvoda, a u narednim godinama i na nivo od oko 26 odsto bruto domaฤ‡eg proizvoda.

Govoreฤ‡i o inflaciji, Tabakoviฤ‡ je navela da je NBS od oktobra prestali s nedeljnim organizovanjem aukcija repo kupovine hartija od vrednosti putem kojih je bankama obezbeฤ‘ivala dinarsku likvidnost na rok od tri meseca po povoljnim uslovima.

„Od poฤetka oktobra proseฤnu ponderisanu repo stopu smo poveฤ‡ali za 19 baznih poena – na 0,3 odsto, uz poveฤ‡anje iznosa viลกkova likvidnosti koje povlaฤimo putem repo aukcija. Time je naลกa reakcija u smeru zaoลกtravanja monetarne politike postepena i paลพljivo odmerena, kako bi se uticalo na inflatorne pritiske, a istovremeno se ฤuvali povoljni uslovi finansiranja za privredu, graฤ‘ane i drลพavu“, ukazala je Tabakoviฤ‡.

Iako, kaลพe, aktuelno kretanje inflacije ocenjuju kao privremeno, jasno je da ne oseฤ‡aju inflaciju svi poฤ‘ednako.

Istiฤe da s obzirom na to da je inflacija voฤ‘ena rastom cena hrane i energenata, za ฤoveka koji na osnovne ลพivotne potrebe troลกi veฤ‡i deo svog dohotka – inflacija je veฤ‡a, i zbog toga, dodaje, drลพava mora da razmiลกlja i o mehanizmu robnih rezervi, kao i o akciznoj politici.

Istovremeno, dodaje, stabilan devizni kurs dinara prema evru ostaje vaลพan faktor stabilnosti bazne inflacije, koja je, kaลพe, oฤuvana na nivou neลกto iznad dva odsto.

Tabakoviฤ‡ je zakljuฤila da srpska ekonomija raste, da se investicioni ciklus nastavlja, da zaposlenost i plate u privatnom sektoru nastavljaju da rastu, kao i da je devizni kurs dinara prema evru stabilan.

„Devizne rezerve, koje su jedan od najvaลพnijih stubova sadaลกnje i buduฤ‡e stabilnosti, iznose 16,3 milijarde evra, a Narodna banka Srbije je, zakljuฤno sa oktobrom, neto kupila gotovo milijardu evra na deviznom trลพiลกtu kako bismo spreฤili prekomerno jaฤanje dinara“, rekla je Tabakoviฤ‡.

Istiฤe i da se priliv stranih investicija pribliลพava rekordnoj 2019. godini.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com