BEOGRAD – Predlog budลพeta za 2022. godinu zasnovan je na realistiฤnim makroekonomskim pretpostavkama i projekcijama, a sa opreznim pristupom i fiskalnim planom ฤuva se dobra fiskalna pozicija zemlje, izjavila je danas guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabakoviฤ.
Govoreฤi na Odboru za finansije, republiฤki budลพet i kontrolu troลกenja javnih sredstava, Tabakoviฤ je istakla da ovaj budลพet ostavlja dovoljno prostora za svoฤenje na najmanju moguฤu meru efekata koji mogu da proisteknu iz nepovoljnijeg toka pandemije od oฤekivanog.
„Istovremeno, smatramo da fiskalni plan za narednu godinu doprinosi ubrzanju privrednog rasta, poveฤanju investicija i konkurentnosti, kao i rastu zaposlenosti i standarda stanovniลกtva“, rekla je Tabakoviฤ.
Istakla je da makroekonomski okvir na osnovu kojeg je uraฤen fiskalni plan za narednu godinu NBS smatra realnim, u meri u kojoj je to, navodi, moguฤe, a imajuฤi u vidu rizike koji veฤ duลพe vreme dolaze iz meฤunarodnog okruลพenja.
Tabakoviฤ je dodala da su projekcije i koriลกฤene pretpostavke iste ili vrlo bliske projekcijama i pretpostavkama Narodne banke Srbije.
Istiฤe da je realni rast bruto domaฤeg proizvoda u 2022. projektovan na nivou od 4,5 odsto, ลกto je, dodaje, u skladu s projekcijama NBS.
„Narodna banka Srbije ocenjuje da ฤe realni rast bruto domaฤeg proizvoda sledeฤe godine biti u rasponu od ฤetiri do pet odsto, uz centralnu projekciju koja iznosi 4,5 odsto. Posmatrano s rashodne strane, procenjujemo da ฤe rast biti voฤen fiksnim investicijama i finalnom potroลกnjom“, rekla je Tabakoviฤ.
NBS, dodaje, ocenjuje i da se predloลพenim merama na adekvatan naฤin koristi fiskalni prostor i obezbeฤuje odgovarajuฤi balans izmeฤu razvojne i socijalne komponente budลพeta.
Posmatrano iz ugla izvora i odrลพivosti privrednog rasta, NBS, dodaje, ocenjuje da su mere odmerene tako da doprinose postepenom smanjenju deficita i duga drลพave, uz oฤuvanje visokog nivoa kapitalnih investicija.
„Osim ลกto svakako podrลพavamo smanjenje fiskalnog deficita na tri odsto bruto domaฤeg proizvoda i javnog duga na nivo ispod 57 odsto bruto domaฤeg proizvoda, smatramo da je ponovo primenjen princip konzervativnosti u planiranju poreskih i neporeskih prihoda, ลกto je sa stanoviลกta centralne banke uvek poลพeljno“, rekla je Tabakoviฤ.
NBS, dodaje, izuzetno pozitivnim ocenjuje i to ลกto je planiran dalji rast standarda stanovniลกtva, uz uvaลพavanje principa rasta na odrลพivim osnovama.
„Poveฤanje plata u javnom sektoru i penzija biฤe znaฤajno, ali ฤe viลกi rast nominalnog bruto domaฤeg proizvoda omoguฤiti smanjenje njihovog uฤeลกฤa u njemu i time otvoriti dodatni prostor za rast investicija“, navela je Tabakoviฤ.
Pozitivno, kaลพe, NBS ocenjuje i razvojnu komponentu budลพeta, ลกto potvrฤuje planirani iznos kapitalnih rashoda od preko 405 milijardi dinara.
„S kapitalnim rashodima i na ostalim nivoima drลพave, na nivou opลกte drลพave oni ฤe ponovo premaลกiti nivo od sedam odsto bruto domaฤeg proizvoda. Moram da konstatujem da nivo kapitalnih rashoda opลกte drลพave od preko sedam odsto BDP-a trenutno ima retko koja zemlja u regionu srednje i jugoistoฤne Evrope“, rekla je Tabakoviฤ.
Istiฤe da takav nivo drลพavnih investicija jaฤa perspektive Srbije, a nivo ukupnih fiksnih investicija sledeฤe godine podiลพe na oko 25 odsto bruto domaฤeg proizvoda, a u narednim godinama i na nivo od oko 26 odsto bruto domaฤeg proizvoda.
Govoreฤi o inflaciji, Tabakoviฤ je navela da je NBS od oktobra prestali s nedeljnim organizovanjem aukcija repo kupovine hartija od vrednosti putem kojih je bankama obezbeฤivala dinarsku likvidnost na rok od tri meseca po povoljnim uslovima.
„Od poฤetka oktobra proseฤnu ponderisanu repo stopu smo poveฤali za 19 baznih poena – na 0,3 odsto, uz poveฤanje iznosa viลกkova likvidnosti koje povlaฤimo putem repo aukcija. Time je naลกa reakcija u smeru zaoลกtravanja monetarne politike postepena i paลพljivo odmerena, kako bi se uticalo na inflatorne pritiske, a istovremeno se ฤuvali povoljni uslovi finansiranja za privredu, graฤane i drลพavu“, ukazala je Tabakoviฤ.
Iako, kaลพe, aktuelno kretanje inflacije ocenjuju kao privremeno, jasno je da ne oseฤaju inflaciju svi poฤednako.
Istiฤe da s obzirom na to da je inflacija voฤena rastom cena hrane i energenata, za ฤoveka koji na osnovne ลพivotne potrebe troลกi veฤi deo svog dohotka – inflacija je veฤa, i zbog toga, dodaje, drลพava mora da razmiลกlja i o mehanizmu robnih rezervi, kao i o akciznoj politici.
Istovremeno, dodaje, stabilan devizni kurs dinara prema evru ostaje vaลพan faktor stabilnosti bazne inflacije, koja je, kaลพe, oฤuvana na nivou neลกto iznad dva odsto.
Tabakoviฤ je zakljuฤila da srpska ekonomija raste, da se investicioni ciklus nastavlja, da zaposlenost i plate u privatnom sektoru nastavljaju da rastu, kao i da je devizni kurs dinara prema evru stabilan.
„Devizne rezerve, koje su jedan od najvaลพnijih stubova sadaลกnje i buduฤe stabilnosti, iznose 16,3 milijarde evra, a Narodna banka Srbije je, zakljuฤno sa oktobrom, neto kupila gotovo milijardu evra na deviznom trลพiลกtu kako bismo spreฤili prekomerno jaฤanje dinara“, rekla je Tabakoviฤ.
Istiฤe i da se priliv stranih investicija pribliลพava rekordnoj 2019. godini.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com