NBS podigla referentnu kamatu za 50 baznih poena na 4,5%

BEOGRAD – Izvrลกni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odluฤio je na danaลกnjoj sednici da poveฤ‡a referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, na nivo od 4,5 posto.

U istoj meri je poveฤ‡ana i stopa na depozitne olakลกice, na 3,5 odsto, kao i stopa na kreditne olakลกice, na 5,5 posto, saopลกteno je iz NBS.

Nastavljeni troลกkovni pritisci i rast inflacije, pre svega usled rasta uvoznih cena, uticali su na odluku Izvrลกnog odbora da dalje poveฤ‡a referentnu kamatnu stopu i time pooลกtri domaฤ‡e monetarne uslove.

Donoลกenjem ovakve odluke, NBS utiฤe na ograniฤavanje sekundarnih efekata rasta cena putem inflacionih oฤekivanja i time doprinosi da se inflacija u Srbiji naฤ‘e na opadajuฤ‡oj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije.

Ovo je osmo uzastopno poveฤ‡anje referentne kamate, s kojim je od aprila ove godine ona poveฤ‡ana za ukupno 350 baznih poena.

Prilikom donoลกenja odluke o poveฤ‡anju referentne kamatne stope, Izvrลกni odbor je istakao da su globalni inflatorni pritisci jaฤi i postojaniji od prethodno oฤekivanih.

Inflacija se u zoni evra, naลกem najvaลพnijem trgovinskom partneru, nalazi na najviลกem nivou od njenog osnivanja i njen povratak u granice cilja se ne oฤekuje pre kraja 2024. godine. Visoka inflacija je u velikoj meri posledica znatno viลกih cena energenata i hrane, ali u pojedinim zemljama inflatorno deluju i domaฤ‡a traลพnja i faktori s trลพiลกta rada.

U takvim uslovima, mnoge centralne banke su proteklih meseci zaoลกtravale svoje monetarne politike dinamiฤnije nego ลกto se prethodno oฤekivalo, korigujuฤ‡i pritom naviลกe svoje projekcije inflacije, kao i oฤekivanja koji je najviลกi nivo inflacije i kada ฤ‡e on biti dostignu, istiฤe NBS, pominjuฤ‡i u tom kontekstu nedavno podizanje kljuฤnih kamatra Evropske centralne banke i ameriฤkih Federalnih rezervi.

NBS dodaje da se nastavak pooลกtravanja monetarne politike vodeฤ‡ih centralnih banaka oฤekuje i u narednom periodu, ลกto bi, kako predoฤava, uz nepovoljnije izglede globalnog privrednog rasta, moglo da utiฤe na rast volatilnosti na meฤ‘unarodnom finansijskom trลพiลกtu i nastavak veฤ‡ prisutnog usmeravanja globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama.

Ipak, preovlaฤ‘uju oฤekivanja da ฤ‡e se postepeno smanjivati globalni inflatorni pritisci ฤemu bi, pored efekata zaoลกtravanja monetarnih politika centralnih banaka, trebalo da doprinesu dalje smanjenje svetskih cena primarnih proizvoda i energenata, pre svega nafte, kao i veฤ‡ prisutno popuลกtanje zastoja u globalnim lancima snabdevanja.

Kretanje inflacije u Srbiji i dalje u najveฤ‡oj meri odreฤ‘uju globalni troลกkovni pritisci, dok je bazna inflacija od 8,6 posto meฤ‘ugodiลกnje u septembru, koja je takoฤ‘e rasla prethodnih meseci pod uticajem viลกe uvozne inflacije, i dalje na znatno niลพem nivou od ukupne inflacije (14% u septembru meฤ‘ugodiลกnje, konstatuje e u saopลกtenju NBS.

Tome doprinosi oฤuvana relativna stabilnost deviznog kursa i u ovim izuzetno neizvesnim meฤ‘unarodnim okolnostima.

Prema novembarskoj srednjoroฤnoj projekciji, ukupna inflacija ostaฤ‡e poviลกena do kraja ove i poฤetkom naredne godine, ali ฤ‡e se nakon toga naฤ‡i na opadajuฤ‡oj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije.

U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaฤ‡e dosadaลกnje zaoลกtravanje monetarnih uslova, oฤekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niลพa eksterna traลพnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta, ocenjuje centralna banka Srbije.

Nakon relativno visokog rasta u prvoj polovini godine od oko 4,1 posto meฤ‘ugodiลกnje, privredna aktivnost je usporila u treฤ‡em tromeseฤju na 1,1 odsto meฤ‘ugodiลกnje, prema preliminarnoj proceni Republiฤkog zavoda za statistiku.

Usporavanje privredne aktivnosti bilo je veฤ‡e od oฤekivanog, na ลกta su se pre svega odrazili ovogodiลกnja suลกa i znatno loลกija poljoprivredna sezona od pretpostavljene, smanjenje eksterne traลพnje, kao i nastavljen rast troลกkova u proizvodnji, koji se pre svega odraลพava na niลพu proizvodnju u graฤ‘evinarstvu i preraฤ‘ivaฤkoj industriji.

Takoฤ‘e, zbog niskog vodostaja reka nastavljen je i pad aktivnosti u sektoru energetike. Izvrลกni odbor oฤekuje da ฤ‡e domaฤ‡a privredna aktivnost biti usporena i u ostatku ove i poฤetkom naredne godine, a da ฤ‡e nakon toga ubrzati, kako budu slabili efekti faktora koji su uticali na niลพu eksternu traลพnju, kao i usled planirane realizacije investicionih projekata, pre svega u infrastrukturu.

U zavisnosti od globalne geopolitiฤke situacije i kretanja kljuฤnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaฤ‡eg i meฤ‘unarodnog okruลพenja u narednom periodu, NBS ฤ‡e procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoลกtravanja monetarnih uslova i u kom obimu. Prioritet monetarne politike i dalje ฤ‡e biti obezbeฤ‘enje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podrลกku daljem privrednom rastu.

Naredna sednica Izvrลกnog odbora na kojoj ฤ‡e biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi odrลพaฤ‡e se 8. decembra.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com