BEOGRAD – Izvrลกni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odluฤio je na danaลกnjoj sednici da poveฤa referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, na nivo od 4,5 posto.
U istoj meri je poveฤana i stopa na depozitne olakลกice, na 3,5 odsto, kao i stopa na kreditne olakลกice, na 5,5 posto, saopลกteno je iz NBS.
Nastavljeni troลกkovni pritisci i rast inflacije, pre svega usled rasta uvoznih cena, uticali su na odluku Izvrลกnog odbora da dalje poveฤa referentnu kamatnu stopu i time pooลกtri domaฤe monetarne uslove.
Donoลกenjem ovakve odluke, NBS utiฤe na ograniฤavanje sekundarnih efekata rasta cena putem inflacionih oฤekivanja i time doprinosi da se inflacija u Srbiji naฤe na opadajuฤoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije.
Ovo je osmo uzastopno poveฤanje referentne kamate, s kojim je od aprila ove godine ona poveฤana za ukupno 350 baznih poena.
Prilikom donoลกenja odluke o poveฤanju referentne kamatne stope, Izvrลกni odbor je istakao da su globalni inflatorni pritisci jaฤi i postojaniji od prethodno oฤekivanih.
Inflacija se u zoni evra, naลกem najvaลพnijem trgovinskom partneru, nalazi na najviลกem nivou od njenog osnivanja i njen povratak u granice cilja se ne oฤekuje pre kraja 2024. godine. Visoka inflacija je u velikoj meri posledica znatno viลกih cena energenata i hrane, ali u pojedinim zemljama inflatorno deluju i domaฤa traลพnja i faktori s trลพiลกta rada.
U takvim uslovima, mnoge centralne banke su proteklih meseci zaoลกtravale svoje monetarne politike dinamiฤnije nego ลกto se prethodno oฤekivalo, korigujuฤi pritom naviลกe svoje projekcije inflacije, kao i oฤekivanja koji je najviลกi nivo inflacije i kada ฤe on biti dostignu, istiฤe NBS, pominjuฤi u tom kontekstu nedavno podizanje kljuฤnih kamatra Evropske centralne banke i ameriฤkih Federalnih rezervi.
NBS dodaje da se nastavak pooลกtravanja monetarne politike vodeฤih centralnih banaka oฤekuje i u narednom periodu, ลกto bi, kako predoฤava, uz nepovoljnije izglede globalnog privrednog rasta, moglo da utiฤe na rast volatilnosti na meฤunarodnom finansijskom trลพiลกtu i nastavak veฤ prisutnog usmeravanja globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama.
Ipak, preovlaฤuju oฤekivanja da ฤe se postepeno smanjivati globalni inflatorni pritisci ฤemu bi, pored efekata zaoลกtravanja monetarnih politika centralnih banaka, trebalo da doprinesu dalje smanjenje svetskih cena primarnih proizvoda i energenata, pre svega nafte, kao i veฤ prisutno popuลกtanje zastoja u globalnim lancima snabdevanja.
Kretanje inflacije u Srbiji i dalje u najveฤoj meri odreฤuju globalni troลกkovni pritisci, dok je bazna inflacija od 8,6 posto meฤugodiลกnje u septembru, koja je takoฤe rasla prethodnih meseci pod uticajem viลกe uvozne inflacije, i dalje na znatno niลพem nivou od ukupne inflacije (14% u septembru meฤugodiลกnje, konstatuje e u saopลกtenju NBS.
Tome doprinosi oฤuvana relativna stabilnost deviznog kursa i u ovim izuzetno neizvesnim meฤunarodnim okolnostima.
Prema novembarskoj srednjoroฤnoj projekciji, ukupna inflacija ostaฤe poviลกena do kraja ove i poฤetkom naredne godine, ali ฤe se nakon toga naฤi na opadajuฤoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije.
U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaฤe dosadaลกnje zaoลกtravanje monetarnih uslova, oฤekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niลพa eksterna traลพnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta, ocenjuje centralna banka Srbije.
Nakon relativno visokog rasta u prvoj polovini godine od oko 4,1 posto meฤugodiลกnje, privredna aktivnost je usporila u treฤem tromeseฤju na 1,1 odsto meฤugodiลกnje, prema preliminarnoj proceni Republiฤkog zavoda za statistiku.
Usporavanje privredne aktivnosti bilo je veฤe od oฤekivanog, na ลกta su se pre svega odrazili ovogodiลกnja suลกa i znatno loลกija poljoprivredna sezona od pretpostavljene, smanjenje eksterne traลพnje, kao i nastavljen rast troลกkova u proizvodnji, koji se pre svega odraลพava na niลพu proizvodnju u graฤevinarstvu i preraฤivaฤkoj industriji.
Takoฤe, zbog niskog vodostaja reka nastavljen je i pad aktivnosti u sektoru energetike. Izvrลกni odbor oฤekuje da ฤe domaฤa privredna aktivnost biti usporena i u ostatku ove i poฤetkom naredne godine, a da ฤe nakon toga ubrzati, kako budu slabili efekti faktora koji su uticali na niลพu eksternu traลพnju, kao i usled planirane realizacije investicionih projekata, pre svega u infrastrukturu.
U zavisnosti od globalne geopolitiฤke situacije i kretanja kljuฤnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaฤeg i meฤunarodnog okruลพenja u narednom periodu, NBS ฤe procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoลกtravanja monetarnih uslova i u kom obimu. Prioritet monetarne politike i dalje ฤe biti obezbeฤenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podrลกku daljem privrednom rastu.
Naredna sednica Izvrลกnog odbora na kojoj ฤe biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi odrลพaฤe se 8. decembra.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com