NBS: Ukupna Å¡tednja dostigla 14,3 milijarde evra
BEOGRAD – Ukupna dinarska i devizna Å¡tednja u bankama koje posluju u Srbiji krajem septembra dostigla iznos od 14,3 milijardi evra, saopÅ¡teno je danas iz Narodne banke Srbije (NBS).
„ZahvaljujuÄi odgovornom voÄenju ekonomske politike, Srbija je tokom svetske krize izazvane pandemijom i sukobom u Ukrajini uspeÅ¡no oÄuvala makroekonomsku, finansijsku i fiskalnu stabilnost, prvenstveno zahvaljujuÄi sveobuhvatnom paketu monetarnih i fiskalnih mera“, navodi se u saopÅ¡tenju povodom Svetskog dana Å¡tednje 31. oktobra.
NBS navodi i da znaÄaj akumulirane Å¡tednje posebno dolazi do izraÅŸaja u uslovima velike neizvesnosti, poput aktuelne globalne krize koja je rezultat geopolitiÄkih faktora, energetske krize i rasta inflacije koja je u septembru iznosila 14 procenata.
„U takvim okolnostima, do sada ostvarena Å¡tednja predstavlja dodatak tekuÄim primanjima koji delom pokriva rast ÅŸivotnih troÅ¡kova, dok eventualna buduÄa Å¡tednja predstavlja osnov za stabilniji i izvesniji naredni period. Dinarska i devizna Å¡tednja nastavljaju da rastu i u ovakvim okolnostima, Å¡to je pokazatelj oÄuvanog poverenja graÄana u domaÄu valutu i finansijski sistem“, istiÄe se u saopÅ¡tenju.
KaÅŸe se da je u poslednjih deset godina dinarska Å¡tednja poveÄana gotovo pet puta i krajem septembra 2022. godine dostigla je 88,2 milijarde dinara, uz rast broja dugoroÄnih depozita.
Dodaje se da je u istom desetogodiÅ¡njem periodu devizna Å¡tednja rasla umerenijom dinamikom u odnosu na dinarsku Å¡tednju i da je povÄana je za oko 70 odsto, sa 7,9 milijardi evra septembra 2012. na 13,5 milijardi evra u septembru 2022. godine.
NBS navodi da je analizom utvrdila kako je za poslednjih deset godina odrÅŸan trend veÄe isplativosti Å¡tednje u dinarima, nego u devizama.
„Relativno viÅ¡e kamatne stope na Å¡tednju u domaÄoj valuti u poreÄenju sa deviznom Å¡tednjom, neoporezivanje kamate na dinarsku Å¡tednju, a prvenstveno postignuta i oÄuvana makroekonomska stabilnost, rezultirali su veÄom isplativoÅ¡Äu dinarske Å¡tednje“, zakljuÄuje NBS.
Naveden je primer da je dinarska Å¡tednja oroÄena na godinu dana tokom proteklih deset godina bila isplativija u Äak 98 odsto posmatranih godiÅ¡njih potperiodam jer je Å¡tediÅ¡a koji je od septembra 2021. Å¡tedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara dobio u septembru ove godine oko 1.500 dinara viÅ¡e od Å¡tediÅ¡e koji je u istom periodu oroÄio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.
„Stimulisanje procesa dinarizacije u narednom periodu ostaje jedan od primarnih zadataka Narodne banke Srbije, a u skladu s tim i podsticanje Å¡tednje u domaÄoj valuti, kao i isticanje njene veÄe isplativosti u poreÄenju s deviznom Å¡tednjom“, naglaÅ¡ava se u analizi kabineta guvernera NBS-a.
NBS istiÄe da od maja, sa ponovnim delovanjem faktora ka jaÄanju dinara kupovinom deviza, centralna banka dodatno poveÄava devizne rezerve zemlje.
Precizira se da su one krajem septembra premaÅ¡ile nivo s poÄetka godine i iznosile su 16,5 milijardi evra, Å¡to je znaÄajno viÅ¡e od nivoa propisanog brojnim kriterijumima kojima se meri njihova adekvatnost.
Napominje se da je inflacija u Srbiji, u skladu sa globalnim kretanjima, nastavila da se kreÄe uzlaznom putanjom, i da je u septembru ove godine dostigla nivo od 14 procenata.
„Na ovakvo kretanje inflacije uticala je, pre svega, uvezena inflacija i faktori na strani ponude na koje monetarna politika nema uticaja, ili je on veoma ograniÄen, odnosno porast svetskih cena hrane i energenata, kao i zastoji u globalnim lancima snabdevanja. Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast bazne inflacije“, napominje su u saopÅ¡tenju kabineta guvernera NBS-a.
Navodi se da NBS utiÄe na ograniÄavanje inflatornog delovanja faktora na strani traÅŸnje i sekundarne efekte rasta cena hrane i energenata na ostale cene putem inflacionih oÄekivanja, tako Å¡to postepeno i kontinuirano pooÅ¡trava domaÄe monetarne uslove, najpre poveÄanjem proseÄne ponderisane repo stope od oktobra proÅ¡le godine, a od aprila i poveÄanjem referentne stope za tri procentna poena, na aktuelnih 4,0 odsto.
„Dodatnom ublaÅŸavanju inflatornih pritisaka, ali i oÄuvanju opÅ¡te finansijske i ekonomske stabilnosti znaÄajno doprinosimo oÄuvanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru. Time smo ograniÄili efekat prelivanja rasta uvoznih cena na domaÄe cene. ZahvaljujuÄi relativnoj stabilnosti kursa, bazna inflacija, kada se iskljuÄe cena hrane, energije, alkohola i cigareta, je znatno niÅŸa od ukupne inflacije i od inflacije zemalja u okruÅŸenju“, navodi se u saopÅ¡tenju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.