Negre: Javno privatno partnerstvo na ZB ima potencijala

BEOGRAD – U zemljama regiona poslednjih godina postoje projekti javno-privatnog partnerstva, ali ih je malo, poruฤila je direktorka regionalnog predstavniลกtva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Dubravka Negre i istakla da u tom sektoru postoji potencijal za razvoj.

Negre je na drugoj srpskoj konferenciji o javno-privatnom partnerstvu u Beogradu rekla da su su problemi u ovoj oblasti u zemljama Zapadnog Balkana sliฤni evropskim, ali su dublji i sloลพeniji zbog karakteristika regiona.

Istakla je, izmeฤ‘u ostalog, da je motivacija za JPP nejasna ili loลกe iskomunicirana, odnosno da je javnost slabo razume, te da zato kritikuje projekte i dodala da su ponekad nedovoljni dokazi da su odabrani zdravi projekti.

„Koriลกฤ‡enje savetnika doprinosi realizaciji, ali to nije garancija da ฤ‡ete zatvoriti finansijsku konstrukciju“, rekla je Negre i dodala da je ukljuฤivanje stranih finansijskih institucija dobro reลกenje, ali ne garantuje uspeh ako projekat nije dobar.

Primetila je i da postoji veliki broj samoinicijativnih ponuda iz privatnog sektora i da ponekad to ne donosi adekvatnu vrednost za potroลกen novac.

Preporuka za dalje unapreฤ‘enje sektora JPP je, poruฤila je Negre, da se radi na razvijanju pojedinaฤnih nacionalnih politika za modele ovih partnerstava, da se poboljลกa organizacija nacionalnih jedinica u ovoj oblasti, usklade nacionalna zakonodavstva o javnim nabavkama sa regulativom EU.

Ona je predloลพila i da na nacionalnim i regionalnim forumima javni sluลพbenici za JPP razmenjuju iskustva i prakse, kao i da se standardizuju uslovi ugovora o JPP, odnosno da se kroz prethodne analize pokaลพe vrednost koja se dobija za potroลกen novac.

Govorila je i o nekim neuspeลกnim projektima javno-privatnog partnerstva u Evropi, pre svega u sektoru putne infrastrukture, skupim koncesijama u ล paniji i Portugaliji, ali i o ugovoru o koncesiji za auto-put Horgoลก-Poลพega, koji je svojevremeno najpre potpisan, potom raskinut, pa je taj sluฤaj zavrลกio na pravnoj arbitraลพi.

Nisu, dodaje, poznati gubici dugaฤckog porcesa oko koncesije za auto-put Horgoลก-Poลพega, za koju kaลพe da je primer i nudi iskustvo kako treba dobro razmisliti pre nego ลกto se upusti u tako zahtevne javne nabavke i kako treba adekvatno planirati infrastrukturu.

Zbog tih neuspeลกnih primera istakla je da je vaลพna i edukacija javnog sektora kako bi se na vreme sagledao ceo planirani projekat i njegova osnovanost.

Na nivou zemalja EU, navodi Negre, koncesije su u opadanju, a u 80 odsto sluฤajeva zastupljeni su modeli u kojima drลพava plaฤ‡a u potpunosti ili delimiฤno naknade privatnom partner.

Istakla je da su pre ulaska u javno-privatno partnerstvo neophodna analiza i procena opravdanosti projekta i ispriฤala da je Francuska u jednom periodu, sve do pre dve godine, zamrzla razvoj takvih projekata, jer je dovela u pitanje njihovu dugoroฤnost i isplativost, te da i sada modele partnerstva sa privatnim sektorom primenjuje obazrivo.

Evropska iskustva, i loลกa i dobra, navodi Negre, znaฤajna su za zemlje regiona u kojima zbog nasleฤ‘a komunizma postoji bojazan da ฤ‡e privatni sektor neลกto loลกe uraditi, obogatiti se i otiฤ‡i iz zemlje, te da je zato bitna edukacija i poslanika i ลกire javnosti.

Javnosti zato, dodaje, treba da objasni prednosti javno-privatnog partnerstva za graฤ‘ane kao krajnje korisnike usluga i vaลพnost priva tnog sektora koji ima kapacitet za odrลพavanje tih projekata.

„Ugovor potpisan na 20 i viลกe godina ne podrazumeva samo da se izgradi projekat, nego i da se upravlja tim javnim dobrom, ukljuฤcujuฤ‡i odrลพavanje i pruลพanje inovativne usluge graฤ‘anima. Tu je glavna prednost privatnog sektora koji ima znanje, kapacitet i inovativnost da pruลพa usluguโ€, kaลพe Negre.

Ukazala je na to parternstvo javnog i privatnog zasnovano zasnovano na loลกim osnovama ne moลพe dugo da traje, te da zato treba raditi paลพljivo na ugovorima koji ฤ‡e dugoroฤno biti dobri.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com