BEOGRAD – U zemljama regiona poslednjih godina postoje projekti javno-privatnog partnerstva, ali ih je malo, poruฤila je direktorka regionalnog predstavniลกtva Evropske investicione banke za Zapadni Balkan Dubravka Negre i istakla da u tom sektoru postoji potencijal za razvoj.
Negre je na drugoj srpskoj konferenciji o javno-privatnom partnerstvu u Beogradu rekla da su su problemi u ovoj oblasti u zemljama Zapadnog Balkana sliฤni evropskim, ali su dublji i sloลพeniji zbog karakteristika regiona.
Istakla je, izmeฤu ostalog, da je motivacija za JPP nejasna ili loลกe iskomunicirana, odnosno da je javnost slabo razume, te da zato kritikuje projekte i dodala da su ponekad nedovoljni dokazi da su odabrani zdravi projekti.
„Koriลกฤenje savetnika doprinosi realizaciji, ali to nije garancija da ฤete zatvoriti finansijsku konstrukciju“, rekla je Negre i dodala da je ukljuฤivanje stranih finansijskih institucija dobro reลกenje, ali ne garantuje uspeh ako projekat nije dobar.
Primetila je i da postoji veliki broj samoinicijativnih ponuda iz privatnog sektora i da ponekad to ne donosi adekvatnu vrednost za potroลกen novac.
Preporuka za dalje unapreฤenje sektora JPP je, poruฤila je Negre, da se radi na razvijanju pojedinaฤnih nacionalnih politika za modele ovih partnerstava, da se poboljลกa organizacija nacionalnih jedinica u ovoj oblasti, usklade nacionalna zakonodavstva o javnim nabavkama sa regulativom EU.
Ona je predloลพila i da na nacionalnim i regionalnim forumima javni sluลพbenici za JPP razmenjuju iskustva i prakse, kao i da se standardizuju uslovi ugovora o JPP, odnosno da se kroz prethodne analize pokaลพe vrednost koja se dobija za potroลกen novac.
Govorila je i o nekim neuspeลกnim projektima javno-privatnog partnerstva u Evropi, pre svega u sektoru putne infrastrukture, skupim koncesijama u ล paniji i Portugaliji, ali i o ugovoru o koncesiji za auto-put Horgoลก-Poลพega, koji je svojevremeno najpre potpisan, potom raskinut, pa je taj sluฤaj zavrลกio na pravnoj arbitraลพi.
Nisu, dodaje, poznati gubici dugaฤckog porcesa oko koncesije za auto-put Horgoลก-Poลพega, za koju kaลพe da je primer i nudi iskustvo kako treba dobro razmisliti pre nego ลกto se upusti u tako zahtevne javne nabavke i kako treba adekvatno planirati infrastrukturu.
Zbog tih neuspeลกnih primera istakla je da je vaลพna i edukacija javnog sektora kako bi se na vreme sagledao ceo planirani projekat i njegova osnovanost.
Na nivou zemalja EU, navodi Negre, koncesije su u opadanju, a u 80 odsto sluฤajeva zastupljeni su modeli u kojima drลพava plaฤa u potpunosti ili delimiฤno naknade privatnom partner.
Istakla je da su pre ulaska u javno-privatno partnerstvo neophodna analiza i procena opravdanosti projekta i ispriฤala da je Francuska u jednom periodu, sve do pre dve godine, zamrzla razvoj takvih projekata, jer je dovela u pitanje njihovu dugoroฤnost i isplativost, te da i sada modele partnerstva sa privatnim sektorom primenjuje obazrivo.
Evropska iskustva, i loลกa i dobra, navodi Negre, znaฤajna su za zemlje regiona u kojima zbog nasleฤa komunizma postoji bojazan da ฤe privatni sektor neลกto loลกe uraditi, obogatiti se i otiฤi iz zemlje, te da je zato bitna edukacija i poslanika i ลกire javnosti.
Javnosti zato, dodaje, treba da objasni prednosti javno-privatnog partnerstva za graฤane kao krajnje korisnike usluga i vaลพnost priva tnog sektora koji ima kapacitet za odrลพavanje tih projekata.
„Ugovor potpisan na 20 i viลกe godina ne podrazumeva samo da se izgradi projekat, nego i da se upravlja tim javnim dobrom, ukljuฤcujuฤi odrลพavanje i pruลพanje inovativne usluge graฤanima. Tu je glavna prednost privatnog sektora koji ima znanje, kapacitet i inovativnost da pruลพa usluguโ, kaลพe Negre.
Ukazala je na to parternstvo javnog i privatnog zasnovano zasnovano na loลกim osnovama ne moลพe dugo da traje, te da zato treba raditi paลพljivo na ugovorima koji ฤe dugoroฤno biti dobri.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com