BERLIN – Nemaฤka privreda ne beleลพi rast, bruto druลกtveni proizvod izmeฤu aprila i juna je stagnirao, sada se javlja jasna opasnost od recesije, u kojoj se SAD veฤ tehniฤki nalaze, a koja preti i Evrozoni u drugom polugodiลกtu, piลกe Dojฤe vele.
Podseฤa se da je privredni rast Nemaฤke tokom proleฤa zamro, a da je u dugom kvartalu bruto druลกtveni proizvod (BDP) u poreฤenju sa prva tri meseca ove godine ostao nepromenjen.
Reฤ je o proceni Saveznog zavoda za statistiku prema kojoj su privredni razvoj zaustavili eksterni faktori.
„Teลกki okvirni uslovi za svetsku privredu sa dugotrajnom pandemijom korone, poremeฤenim lancima snabdevanja, rastuฤim cenama i ratom u Ukrajini – sve se to negativno odrazilo na razvoj konjunkture“, citira javni servis ARD statistiฤare iz Vizbadena.
ARD navodi i da su ekonomisti raฤunali sa malim plusom od 0,1 procenta.
Sam poฤetak godine je proลกao โbolje nego ลกto se mislilo“, navodi ARD: โStatistiฤari su korigovali poboljลกanje BDP sa 0,2 na 0,8 odsto. Osim toga, u poreฤenju sa istim periodom proลกle godine, BDP je bolji za 1,5 odsto. Proลกle godine je domaฤa privreda mnogo jasnije osetila dejstvo treฤeg talasa korone“, prenosi javni servis.
Meฤunarodni monetarni fond (MMF) je korigovao naniลพe svoje prognoze nemaฤkog privrednog rasta za ฤitavu 2022. godinu i sada oฤekuje plus od 1,2 procenta.
To je 0,8 odsto manje nego ลกto je predviฤano u martu.
Rat u Ukrajini, navodi ARD, pogorลกava probleme koje je Nemaฤka privreda imala i pre toga, rast cena energije i stalne smetnje u snabdevanju optereฤuju industriju.
Za razliku od nemaฤke, ลกpanska i francuska ekonomija beleลพe rast, ฤak i veฤi nego ลกto se oฤekivalo.
U ล paniji je bruto domaฤi proizvod porastao za 1,1 odsto – zahvaljujuฤi visokom nivou investicija i snaลพanom porastu potroลกnje.
Francuska je zabeleลพila blaลพi rast u istom periodu – za 0,5 odsto, takoฤe zahvaljuฤi potroลกnji, ali i spoljnoj trgovini.
Ukupno je privreda u evro-zoni je u proleฤe i pored rekordne inflacije i rata u Ukrajini โimala bolji rast nego ลกto se oฤekivalo“.
Bruto druลกtveni proizvod se u zemljama sa zajedniฤkom valutom izmeฤu aprila i juna poboljลกao za 0,7 odsto u odnosu na isti period proลกle godine, saopลกtio je Zavod za statistiku Evropske unije Eurostat.
Javni servis ARD piลกe da privredu u evro-zoni optereฤuje visoka inflacija, koju podstiฤe rat u Ukrajini, a poslovna klima se pogorลกava.
Inflacija u evro-zoni se u julu popela na rekordnu vrednost od 8,9 odsto.
Evropska komisija oฤekuje za ovu godinu privredni rast od samo 2,6 odsto.
Ukoliko Rusija kompletno zavrne gasne slavine Evropskoj uniji, u drugoj polovini 2022. preti recesija, upozorio je nedavno evropski komesar Paolo ฤentiloni.
Ono ลกto su neki ekonomisti i vrhunski bankari nedavno prorekli, sada se dogodilo: ekonomija SAD je u „tehniฤkoj recesiji“, odnosno BDP opada veฤ drugi kvartal zaredom.
U periodu od aprila do kraja juna, BDP je opao za 0,9 odsto.
Ministarstvo trgovine SAD taj pad objaลกnjava polupraznim stovariลกtima i smanjenim investicijama preduzeฤa.
Izvoz i potroลกaฤki izdaci privatnih domaฤinstava su se, doduลกe, poveฤali, ali nisu mogli da kompenzuju nazadovanje na drugim poljima.
Negativnom rastu privrede je doprinela i centralna banka Fed sa svojom novฤanom politikom.
Da bi suzbila visoku inflaciju, ona je u martu povisila referentnu kamatnu stopu za 2,25 odsto.
To je najbrลพe poveฤanje kamata za tako kratko vreme joลก nezabeleลพeno u istoriji SAD.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com