Nikolic: Procena loseg efekta sankcija na Rusiju precenjena

BEOGRAD – Osetljivost globalnih ekonomskih tokova na sankcije koje je Zapad uveo Rusijii bila je potcenjena, a procena negativnih efekata sankcija na Moskvu precenjena, ocenjuje ekonomista Ivan Nikoliฤ‡.

On u tekstu posveฤ‡enom aktuelnostima u ekonomskoj politici izazvanim ratom u Ukrajini i sankcijama Zapada Moskvi objavljenom u najnovijem biltenu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) navodi da je ovaj rat iz temelja poljuljao i politiฤku poziciju Evrope, njenu ekonomsku perspektivu i bezbednost te da se preispituju ovlaลกฤ‡enja i nadleลพnosti Brisela.
Nikoliฤ‡ ocenjuje da sadaลกnji model upravljanja Evropskom unijom (EU), kreiran za integraciju trลพiลกta, u ovim okolnostima ne daje pravi odgovor na ekonomske i bezbedonosne izazove.
Istiฤe da je godinama unazad EU troลกila energiju na dostizanje konsenzusa oko strategije rasta koju definiลกe zelena agenda i digitalna modernizacija, te da se ลพelela podstaฤ‡i kokurentnost i proizvodnja koja se efikasnije odnosi prema resursima.
U tom smislu, navodi Nikoliฤ‡, stimulisan je prelaz na resursno efikasnu, nisko-ugljeniฤnu ekonomiju uz veฤ‡e koriลกฤ‡enje obnovljivih izvora energije, modernizaciju transporta, unapreฤ‘enje konkurentnosti i energetsku bezbednost ali da sve to sada pada u vodu.
“ Evropa tone u nesigurno i neizvesno okruลพenje gde znaฤajni bezbednosni pritisci i ekonomski kompromisi signaliziraju potpuni zaokret. Suoฤena sa neposrednim ekonomskim ลกokom, pritiskom za finansiranje novih rashoda i potencijalnom rekonfiguracijom globalnog ekonomskog sistema, uz i dalje prisutne negativne efekte pandemije, lideri EU moraju urgentno reagovati“, ocenjuje on.
Dodaje da rat u Ukrajini za Evropu znaฤi zaustavljanje ionako slabaลกnog oporavka i prevoฤ‘enje trenda rasta u smer recesije, prekid u lancu snabdevanja, gubitak trลพiลกta Rusije i Ukrajine, rast infacije.
Nikoliฤ‡ istiฤe da je kratkovida strategija Brisela ogolila i energetsku suverenosti, zbog prekomernog oslanjanja na Rusiju i da su kljuฤni kratkoroฤni rizici toga vrtoglavi rast cena energije, inputa i oteลพano snabdevanje proizvoฤ‘aฤa i potroลกaฤa.
Prema njegovim reฤima, EU je kako bi obezbedila nastavak industrijske proizvodnje i snabdevenost stanovniลกtva preลกla na intervencionistiฤki pristup kritiฤnim inputima, ukljuฤujuฤ‡i i jaku racionalizaciju.
„Rezerve su ispraลพnjene. Nemaฤka je primorana da pokrene elektrane na ugalj, aktivira ugaลกene nuklearne kapacitete. Donose se krizni planovi ลกtednje i prioritizacije potroลกnje“, navodi Ivan Nikoliฤ‡.
Ukazuje i da ฤ‡e velike troลกkove Evropi napraviti prihvat ogromnog broja izbeglica iz Ukrajine kao i poveฤ‡ano ulaganje u odbranu.
On smatra da ฤ‡e se ako sankcije Rusiji potraju finansijski sistem koji smo do sada poznavali raspolutiti i stvoriti jaฤu alternativnu opciju na istoku, pod patronatom Kine, koja se pojavljuje kao kljuฤna prepreka naporima zapada da sankcijama Rusiji nanese odluฤujuฤ‡i poraz.
Time se, dodaje, ลกirom otvaraju vrata internacionalizaciji juana o ฤemu su, kaลพe, Kinezi samo maลกtali.
„Ni rublja neฤ‡e izostati, jer je opet prisutna ista logika u odnosima ekonomija Rusije i Kine. Naime, Kina je zavisna od strateลกkih roba i energenata iz Rusije kao i srednje Azije i Rusije a o vojno-tehnoloลกkoj zavisnosti i da ne govorimo“, kaลพe Nikoliฤ‡.
Dodaje da je Kina od svojih temelja upuฤ‡ena na Rusku vojnu industriju i kupovine, a sada, po svemu sudeฤ‡i, na razvoj koji je joลก daleko od pariteta sa Rusijom i SAD.
Kaลพe i da sa povoljnijim cenama strateลกkih sirovina i razmenom u juanima ili rubljama kineska privreda dodatno dobija na konkurentnosti u poreฤ‘enju sa privredom evropskih zemalja.
Nikoliฤ‡ navodi da je za oฤekivati i promene u trgovinskoj razmeni, posebno strateลกki vaลพnih proizvoda, od hrane i energenata do retkih metala i dodaje da ฤ‡e kineske kompanije rado prigrliti upraลพnjeno trลพiลกte, ลกto bi u perspektivni dodatno preusmerilo Rusiju ka istoku.
Istiฤe da je odnos Evrope i Kine prethodnih godina od prijateljskog prerastao u sistemsko rivalstvo, dok je pandemija koronavirusa dodatno ogolila evropsku zavisnost od kineske proizvodnje.
Potroลกaฤi se, napominje, relativno brzo prilagode novoj ponudi, dok ลกteta zbog sankcija i jednokratnog napuลกtanja nekog trลพiลกta moลพe trajati ili biti nenadoknadiva.
Nikoliฤ‡ ocenjuje da ฤ‡e ekonomski ลกok od rata dodatno pogoditi evropski ลพivotni standard, ali nejednako, jer ฤ‡e veฤ‡u cenu platiti ฤlanice koje su zavisnije od ruskih fosilnih goriva.
Zakljuฤuje da se troลกak sankcija ne sme svaliti na domaฤ‡instva sa prihodima ispod proseka, da se moraju uveฤ‡ati socijalni transferi, uvesti jednokratni energetski dodaci penzionerima i nezaposlenima kao i da su neminovna nova fiskalna zahvatanja da bi ลกirenje budลพetskog deficita ostalo u razumnim okvirima.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com