BEOGRAD – Osetljivost globalnih ekonomskih tokova na sankcije koje je Zapad uveo Rusijii bila je potcenjena, a procena negativnih efekata sankcija na Moskvu precenjena, ocenjuje ekonomista Ivan Nikoliฤ.
On u tekstu posveฤenom aktuelnostima u ekonomskoj politici izazvanim ratom u Ukrajini i sankcijama Zapada Moskvi objavljenom u najnovijem biltenu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) navodi da je ovaj rat iz temelja poljuljao i politiฤku poziciju Evrope, njenu ekonomsku perspektivu i bezbednost te da se preispituju ovlaลกฤenja i nadleลพnosti Brisela.
Nikoliฤ ocenjuje da sadaลกnji model upravljanja Evropskom unijom (EU), kreiran za integraciju trลพiลกta, u ovim okolnostima ne daje pravi odgovor na ekonomske i bezbedonosne izazove.
Istiฤe da je godinama unazad EU troลกila energiju na dostizanje konsenzusa oko strategije rasta koju definiลกe zelena agenda i digitalna modernizacija, te da se ลพelela podstaฤi kokurentnost i proizvodnja koja se efikasnije odnosi prema resursima.
U tom smislu, navodi Nikoliฤ, stimulisan je prelaz na resursno efikasnu, nisko-ugljeniฤnu ekonomiju uz veฤe koriลกฤenje obnovljivih izvora energije, modernizaciju transporta, unapreฤenje konkurentnosti i energetsku bezbednost ali da sve to sada pada u vodu.
“ Evropa tone u nesigurno i neizvesno okruลพenje gde znaฤajni bezbednosni pritisci i ekonomski kompromisi signaliziraju potpuni zaokret. Suoฤena sa neposrednim ekonomskim ลกokom, pritiskom za finansiranje novih rashoda i potencijalnom rekonfiguracijom globalnog ekonomskog sistema, uz i dalje prisutne negativne efekte pandemije, lideri EU moraju urgentno reagovati“, ocenjuje on.
Dodaje da rat u Ukrajini za Evropu znaฤi zaustavljanje ionako slabaลกnog oporavka i prevoฤenje trenda rasta u smer recesije, prekid u lancu snabdevanja, gubitak trลพiลกta Rusije i Ukrajine, rast infacije.
Nikoliฤ istiฤe da je kratkovida strategija Brisela ogolila i energetsku suverenosti, zbog prekomernog oslanjanja na Rusiju i da su kljuฤni kratkoroฤni rizici toga vrtoglavi rast cena energije, inputa i oteลพano snabdevanje proizvoฤaฤa i potroลกaฤa.
Prema njegovim reฤima, EU je kako bi obezbedila nastavak industrijske proizvodnje i snabdevenost stanovniลกtva preลกla na intervencionistiฤki pristup kritiฤnim inputima, ukljuฤujuฤi i jaku racionalizaciju.
„Rezerve su ispraลพnjene. Nemaฤka je primorana da pokrene elektrane na ugalj, aktivira ugaลกene nuklearne kapacitete. Donose se krizni planovi ลกtednje i prioritizacije potroลกnje“, navodi Ivan Nikoliฤ.
Ukazuje i da ฤe velike troลกkove Evropi napraviti prihvat ogromnog broja izbeglica iz Ukrajine kao i poveฤano ulaganje u odbranu.
On smatra da ฤe se ako sankcije Rusiji potraju finansijski sistem koji smo do sada poznavali raspolutiti i stvoriti jaฤu alternativnu opciju na istoku, pod patronatom Kine, koja se pojavljuje kao kljuฤna prepreka naporima zapada da sankcijama Rusiji nanese odluฤujuฤi poraz.
Time se, dodaje, ลกirom otvaraju vrata internacionalizaciji juana o ฤemu su, kaลพe, Kinezi samo maลกtali.
„Ni rublja neฤe izostati, jer je opet prisutna ista logika u odnosima ekonomija Rusije i Kine. Naime, Kina je zavisna od strateลกkih roba i energenata iz Rusije kao i srednje Azije i Rusije a o vojno-tehnoloลกkoj zavisnosti i da ne govorimo“, kaลพe Nikoliฤ.
Dodaje da je Kina od svojih temelja upuฤena na Rusku vojnu industriju i kupovine, a sada, po svemu sudeฤi, na razvoj koji je joลก daleko od pariteta sa Rusijom i SAD.
Kaลพe i da sa povoljnijim cenama strateลกkih sirovina i razmenom u juanima ili rubljama kineska privreda dodatno dobija na konkurentnosti u poreฤenju sa privredom evropskih zemalja.
Nikoliฤ navodi da je za oฤekivati i promene u trgovinskoj razmeni, posebno strateลกki vaลพnih proizvoda, od hrane i energenata do retkih metala i dodaje da ฤe kineske kompanije rado prigrliti upraลพnjeno trลพiลกte, ลกto bi u perspektivni dodatno preusmerilo Rusiju ka istoku.
Istiฤe da je odnos Evrope i Kine prethodnih godina od prijateljskog prerastao u sistemsko rivalstvo, dok je pandemija koronavirusa dodatno ogolila evropsku zavisnost od kineske proizvodnje.
Potroลกaฤi se, napominje, relativno brzo prilagode novoj ponudi, dok ลกteta zbog sankcija i jednokratnog napuลกtanja nekog trลพiลกta moลพe trajati ili biti nenadoknadiva.
Nikoliฤ ocenjuje da ฤe ekonomski ลกok od rata dodatno pogoditi evropski ลพivotni standard, ali nejednako, jer ฤe veฤu cenu platiti ฤlanice koje su zavisnije od ruskih fosilnih goriva.
Zakljuฤuje da se troลกak sankcija ne sme svaliti na domaฤinstva sa prihodima ispod proseka, da se moraju uveฤati socijalni transferi, uvesti jednokratni energetski dodaci penzionerima i nezaposlenima kao i da su neminovna nova fiskalna zahvatanja da bi ลกirenje budลพetskog deficita ostalo u razumnim okvirima.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com