BEOGRAD – Sporazum o slobodnoj trgovini izmeฤu Srbije i Evroazijske ekonomske unije (EAEU), koji se primenjuje od 10. jula ove godine, prema oceni ekonomiste Ivana Nikoliฤa sjajna je stvar jer potpisnice ispravno ciljaju proลกirivanje i unapreฤenje meฤusobne trgovinsko-ekonomske saradnje uz razvoj efikasnih procedura za sprovoฤenje i primenu samog sporazuma.
On za najnoviji, oktobarski broj Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) u izdanju Ekonomskog instituta i uz podrลกku Privredne komore Srbije, meฤutim postavlja i pitanje da li je to realno i u kom roku dostiลพno.
Navodeฤi dobre strane sporazuma, Nikoliฤ istiฤe da se njime Srbiji otvara trลพiลกte od 184 miliona ljudi sa velikim potencijalom, buduฤi da je EAEU moฤna i perspektivna regionalna integracija, ฤiji je ukupni bruto druลกtveni proizvod (BDP) u 2020. dostigao 5.000 milijardi dolara, ili 5,9 odsto svetskog BDP-a.
Unija proizvodi 14,5 odsto svetske produkcije nafte, druga je po proizvodnji gasa, 20,7 odsto, ลกto je, prema njegovoj oceni garancija za naลก neometan uvozu nedostajuฤih koliฤina ovih energenata, ลกto moลพe da bude naroฤito povoljno za energetsku stabilnost Srbije u predstojeฤem periodu, za koji se pretpostavlja da ฤe biti globalno energetski problematiฤan.
Nikoliฤ istiฤe da sporazum sadrลพi inovirane odredbe u delu koji se odnosi na preferencijalna pravila o poreklu, od kojih je najznaฤajnije ukidanje uslova direktne kupovine, pa roba sada moลพe da tranzitira kroz treฤe zemlje uz odgovarajuฤu dokumentaciju njihovih carinskih organa, a faktura moลพe stiฤi iz Srbije ili bilo koje druge drลพave.
On smatra da je sporazum najznaฤajniji za poljoprivredu i prehrambenu industriju, ali da koristi mogu imati i brojni izvoznici i uvoznici, pri ฤemu bi vrednosno najznaฤajniji proizvod koji bi mogao predstavljati novi prirast izvoza Srbije u bescarinskom reลพimu bile cigarete, koje sadrลพe duvan (carinska tarifa HS 2402 20).
„S obzirom na to da je izvoz ograniฤen tarifnim kvotama od dve milijarde komada godiลกnje, procenjujemo da bi po tom osnovu
izvoz mogao porasti za dodatnih pedesetak miliona evra“, piลกe Nikoliฤ.
Navodi da su preferencijalni tretman po prvi put dobile i odreฤene vrste sireva i rakija, ali da potencijal ovih proizvoda moลพe dostiฤi tek deseti deo izvoznih prihoda od cigareta.
Autor kao ohrabrujuฤu ocenjuje ฤinjenicu da je nekoliko kompanija iz agroindustrijskog sektora najavilo potpisivanje novih ugovora sa trลพiลกtem EAEU i dodaje da Sporazum mogu da koriste i strani investitori.
Odgovarajuฤi na pitanje koliko su postavljeni ciljevi sporazuma realni, Nikoliฤ istiฤe da se potencijal ovog sporazuma moลพe analizirati pre svega kroz prizmu dosadaลกnje robne razmene sa Rusijom, sa ฤime, ni mi, ni Rusi ne moลพemo biti potpuno zadovoljni.
Jer, kako navodi, izvoz Srbije u Rusku Federaciju stagnira, dok robni uvoz iz Rusije oscilira zbog jednokratnih nabavki proizvoda namenske industrije i drastiฤnih promena cena energenata ลกto nas dovodi u zabludu oko ocenjenog trenda vrednosti robne razmene i ukupne ekonomske saradnje.
„Za razliku od drugih geografskih destinacija, naลก robni izvoz u Rusku Federaciju ne raste. U prvom polugodiลกtu ove godine nominalna vrednost izvoza dostiลพe 438,9 miliona evra, ลกto je jedva za 3,2 miliona evra viลกe od prihoda koje smo beleลพili pet godina ranije“, ukazuje Nikoliฤ, uz opasku da robni izvoz Srbije u Rusiju, uprkos slobodnom trgovinskom reลพimu i preferencijalnom statusu pojedinih proizvoda, dugoroฤno stagnira.
On navodi da, kada iskljuฤimo energente i proizvode namenske industrije, nikakve bitnije promene neฤemo zapaziti ni kod ruskog uvoza u Srbiju.
Kada je reฤ o naลกem izvozu u Rusiju, Nikoliฤ naglaลกava da pored toga ลกto izvozimo jednostavne i radno intenzivne proizvode, naime jabuke ฤine ฤak 13,6 odsto ukupnog robnog izvoza u prvih ลกest meseci ove godine, paradoksalno je da veฤina najzastupljenijih proizvoda, na kojima poฤiva naลก izvoz u Rusiju ima mnogo bolju propulziju u ostatku sveta nego na ruskom trลพiลกtu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com