Odrzati umanjenje fisklanog deficita na srednji rok

BEOGRAD – Fisklani savet je u svom Miลกljenju o Nacrtu fiskalne strategije Vlade Srbije za 2023. godinu sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu, ocenio je kako je najbitnija poruka tog dokumenta da se i pored rastuฤ‡ih neizvesnosti ne odustaje od stabilizacije budลพeta i umanjenja javnog duga u srednjem roku.

Fiskalni savet je ocenio da je izrada Nacrta u uslovima velikih globalnih neizvesnosti usled rata u Ukrajini, enrgetske krize i snaลพnog rasta cena hrane, dobar signal da postoji institucionalna stabilnost, da Vlada ima jasne smernice za upravljanje budลพetom i javnim dugom i da joลก uvek na svojoj agendi zadrลพava sprovoฤ‘enje strukturnih reformi u srednjem roku.

„Strategijom je planirano da deficit konsolidovane drลพave u narednim godinama nastavi postepeno da se smanjuje, sa tri odsto BDP-a 2022. na 1,5 odsto BDP-a 2023, zatim na jedan odsto tokom 2024. godinje i na kraju na 0,5 procenta 2025. godine. Dostizanje upravo ovakve putanje fiskalnog deficita Fisklani savet ocenjuje kao dobar strateลกki cilj“, navodi se u Miลกljenju.

Dodaje se kako bi cilj od 0,5 odsto fisklanog deficita kom se teลพi u srednjem roku garantovao dugoroฤnu stabilnost javnih finasija i doveo do smanjuenja javnog duga, koji bi 2025. godine trebalo da se spusti na oko 50 procenata BDP-a.

„Postepeno smanjenje prevelikog javnog duga, koji je trenutno na nivou od oko 55 odsto BDP-a, sada je naroฤito vaลพno zbog gotovo izvesnog rasta kamatnih stopa u buduฤ‡nosti. Naime, ukoliko Srbija ne smanji svoj javni dug, sadaลกnji budลพetski rashodi na kamate od oko milijardu evra relativno brzo ฤ‡e se poveฤ‡avati narednih godina, zbog rasta troลกkova zaduลพivanja, ลกto ฤ‡e biti sve veฤ‡i neproduktivni rashod drลพave koji ฤ‡e vrลกiti joลก snaลพniji pritisak na javne finansije zemlje“, ocenio je Fiskalni savet.

Navodi se kako je najveฤ‡i propust Strategije to ลกto je podbacila analiza fisklanih rizika i problema javnih preduzeฤ‡a iz sektora energetike, Srbijagasa i EPS-a.

Fisklani savet precizira da je razlog zbog koga je svetska energetska kriza snaลพno pogodila Srbiju to ลกto Srbijagas kasni godinama sa izgradnjom novog skladiลกta za gas, a pritom je postojeฤ‡e nespremno doฤekalo grejnu sezonu, ลกto je budลพet tokom 2021. i 2022. koลกtalo
500 miliona evra.

Dodaje se da je dugogodiลกnje loลกe upravljanje EPS-om dovelo do toga da ovo preduzeฤ‡e ne moลพe da proizvede dovoljno elektriฤne energije za domaฤ‡e potrebe, pa Srbija mora da uvozi struju.

Navodi se da se ti troลกkovi pokrivaju kreditima koje je EPS uzimao, pa se joลก nisu prelili na budลพet, ali predstavljaju ogroman fisklani rizik.

Fisklani savet zamera ลกto Strategija nije uzela u obzor ove probleme i dala bar naฤelan plan za njihovo saniranje.

Ocenjuje se da smanjenje budลพeta u odnosu na BDP, tako ลกto bi javni prihodi sa sadaลกnjih 42 odsto BDP-a bili svedeni na 40 procenata 2025. godine, a javni rashodi sa 45 procenata na oko 40,5 odsto, predstavlja dobro odmeren cilj.

Fisklani savet je pohvalio to ลกto se pritom ne planira poveฤ‡anje poreskih stopa, uz zadrลพavnje nivoa javnih investicija na ลกest do sedam procenata BDP-a.

„Srednjoroฤni plan javnih prihoda iz Strategije ocenjujemo kao kredibilan, ali ฤ‡e zavisiti u velikoj meri od markoekonomskih kretanja koja je trenutno teลกko predvideti“, navodi Fisklani savet.

Napominje da je u Stratagiji uvaลพena globalna nestabilnost, pa je projektovana stopa rasta smanjena sa 4,5 na 3,5 procenta, srednjoroฤno na ฤetiri do pet odsto, proseฤna inflacija ove godine poveฤ‡ana na 9,2 odsto, uz smanjenje na tri procenta 2025. godine, a tekuฤ‡i deficit platnog bilansa ove godine poveฤ‡an je ove godine sa ฤetiri na sedam odsto, uz postepeno smanjenje na ลกest procenata BDP-a 2025. godine.

Fisklani savet smatra da je planirano smanjenje javnih rashoda dostiลพno, ali u nekim segmentima nije dovoljno kredibilno planirano i ima veze sa zavrลกetkom ovogodiลกnjih jednokratnih isplata i vanrednih izdataka, poput pomoฤ‡i penzionerima od 20.000 dinara i mladima od dva puta po 100 evra, te vanrednim izdacima za zdravstvo.

„Sporno je, meฤ‘utim, da li ฤ‡e se ostvariti planirano smanjenje subvencija i neto budลพetskih pozajmica sa tri odsto BDP-a iz 2022. godine na 1,9 odsto 2025. godine. Ono poฤiva na pretpostavci da se viลกe neฤ‡e davati budลพetska pomoฤ‡ javnim i drลพavnim preduzeฤ‡ima poput Srbijagasa, ลกto se ne moลพe oceniti kredibilnim bez jasnog seta mera za unapreฤ‘enje njihovog poslovanja“, navodi se u Miลกljenju.

Dodaje se da se oฤekuje zdrลพavanje nepromenjenog uฤeลกฤ‡a zarada u BDP-u, ali da su takvi planovi ranije ฤesto bili naruลกavani veฤ‡im rastom plata u javnom sektoru od prvobitno planiranih.

Fisklani savet navodi da plan strukturnih reformi nije dovoljno predstavljen, kvantifikovan, niti povezan sa fisklanim projekcijama, ลกto se i ranije deลกavalo.

Zakljuฤuje se da ฤ‡e revidirana fisklana Strategija najverovatnije sadrลพati znatne izmene u odnosu na Nacrt, ali da bi bilo veoma vaลพno da se zadrลพi planirano umanjenje fiskalnog deficita u narednim godinama.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com