Organska proizvodnja za manje stetnih uticaja poljoprivrede

SUBOTICA – Predstavnici Instituta za zemljiลกte iz Beograda i udruลพenja Serbia organika danas su u poljoprivrednom domaฤ‡instvu Josipa Mamuziฤ‡a u Ljutovu kod Subotice odrลพali radionicu o primeni metoda organske proizvodnje radi ublaลพavanja ลกtetnih uticaja poljoprivrede na klimatske promene.

Kao mera za prilagoฤ‘avanje poljoprivrede ovim promenama u Srbiji osmiลกljen je projekat โ€žRazvoj inovativnih metoda organske biljne proizvodnje u pravcu poveฤ‡anja klimatske neutralnosti poljoprivrede“, koji realizuju Institut za zemljiลกte, Nacionalno udruลพenje za razvoj organske proizvodnje Serbia organika i Institut za ekonomiku poljoprivrede, uz finansijsku podrลกku Ministarstva poljoprivrede, ลกumarstva i vodoprivrede.

Rukovodilac projekta i viลกi nauฤni saradnik Instituta za zemljiลกte Vladan Ugrenoviฤ‡ istakao je da povrลกine pod organskom proizvodnjom nisu velike, ali su metode koje ona podrazumeva veoma korisne, pa je ideja da se ลกto viลกe primenjuju i u konvencionalnoj poljoprivredi.

โ€žImamo dovoljno dragocenih iskustava, koje sve viลกe dobijaju na znaฤaju zahvaljujuฤhi istraลพivaฤima i organskim proizvoฤ‘aฤima kao ลกto je naลก domaฤ‡in Josip Mamuziฤ‡ iz Ljutova“, rekao je Ugrenoviฤ‡.

Jedan od rukovodilaca projekta i istraลพivaฤ u Institutu za prouฤavanje lekovitog bilja „Dr Josif Panฤiฤ‡“ Vladimir Filipoviฤ‡ naveo je da je intenzivna poljoprivredna proizvodnja svojom postavkom dobrim delom dovela do znaฤajnog zagaฤ‘enja ลพivotne sredine.

„Ratarska intenzivna proizvodnja, kao najmasovnija na ovim prostorima, moลพe najviลกe da naลกteti ลพivotnoj sredini i to zbog neadekvatne obrade zemljiลกta i nebalansirane upotrebe sredstava za ishranu i zaลกtutu biljaโ€œ, rekao je Filipoviฤ‡ za Tanjug.

Kao moguฤ‡e mere za spreฤavanje takvih uticaja preporuฤio je upotrebu metoda organske proizvodnje, poput primene viลกepoljnih plodoreda, pokrovnih useva, zelenog malฤa, kompostiranja i zeleniลกnog ฤ‘ubrenja.

Mamuziฤ‡ je istakao da je stanje njegovih useva, koje uglavnom ฤine ลพitarice, uprkosi suลกne godine sasvim solidno zahvaljujuฤ‡i metodama iz oblasti organske proizvodnje koje primenjuje.

โ€žPored plodoreda i drugih aktivnosti, bitno je istaฤ‡i da nema preoravanja i tri godine ne koristimo plug, veฤ‡ samo podrivaฤ, gruber, i tanjiraฤu, ลกto je majne posla, manje troลกkova, ลกto dovodi do veฤ‡e mineralizacije zemljiลกta i drugih koristiโ€œ, rekao je ovaj proizvoฤ‘aฤ.

Struฤni saradnik Instituta za zemljiลกte Nikola Kokoviฤ‡ istakao je da preteranim razglaganjem organske materije dolazi do stvaranja ลกtetnih gasova poput ugljen dioksida, amonijaka i metana.

โ€žCilj dobre poljoprivredne proizvodnje je da se smanji ta emisija, pa smo u ovom projektu najviลกe prouฤavali labilnu organsku materiju, koja je znaฤajan izvor hrane i iz koje proizilaze glavne koliฤine ugljen dioksida iz zemljiลกtaโ€œ, rekao je Kokoviฤ‡.

Naglasio je da se vezivanje veฤ‡ih koliฤina ugljenika za zemljiลกte postiลพe prvenstveno izborom odgovarajuฤ‡eg plodoreda i ukljuฤivanjem travno leguminoznih biljaka u proizvodnju, ฤime se smanjuje broj kultiviranja, koje je glavni faktor razlaganja organske materije u zemljiลกtu i izvor emisije ugljenika.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com