SUBOTICA – Predstavnici Instituta za zemljiลกte iz Beograda i udruลพenja Serbia organika danas su u poljoprivrednom domaฤinstvu Josipa Mamuziฤa u Ljutovu kod Subotice odrลพali radionicu o primeni metoda organske proizvodnje radi ublaลพavanja ลกtetnih uticaja poljoprivrede na klimatske promene.
Kao mera za prilagoฤavanje poljoprivrede ovim promenama u Srbiji osmiลกljen je projekat โRazvoj inovativnih metoda organske biljne proizvodnje u pravcu poveฤanja klimatske neutralnosti poljoprivrede“, koji realizuju Institut za zemljiลกte, Nacionalno udruลพenje za razvoj organske proizvodnje Serbia organika i Institut za ekonomiku poljoprivrede, uz finansijsku podrลกku Ministarstva poljoprivrede, ลกumarstva i vodoprivrede.
Rukovodilac projekta i viลกi nauฤni saradnik Instituta za zemljiลกte Vladan Ugrenoviฤ istakao je da povrลกine pod organskom proizvodnjom nisu velike, ali su metode koje ona podrazumeva veoma korisne, pa je ideja da se ลกto viลกe primenjuju i u konvencionalnoj poljoprivredi.
โImamo dovoljno dragocenih iskustava, koje sve viลกe dobijaju na znaฤaju zahvaljujuฤhi istraลพivaฤima i organskim proizvoฤaฤima kao ลกto je naลก domaฤin Josip Mamuziฤ iz Ljutova“, rekao je Ugrenoviฤ.
Jedan od rukovodilaca projekta i istraลพivaฤ u Institutu za prouฤavanje lekovitog bilja „Dr Josif Panฤiฤ“ Vladimir Filipoviฤ naveo je da je intenzivna poljoprivredna proizvodnja svojom postavkom dobrim delom dovela do znaฤajnog zagaฤenja ลพivotne sredine.
„Ratarska intenzivna proizvodnja, kao najmasovnija na ovim prostorima, moลพe najviลกe da naลกteti ลพivotnoj sredini i to zbog neadekvatne obrade zemljiลกta i nebalansirane upotrebe sredstava za ishranu i zaลกtutu biljaโ, rekao je Filipoviฤ za Tanjug.
Kao moguฤe mere za spreฤavanje takvih uticaja preporuฤio je upotrebu metoda organske proizvodnje, poput primene viลกepoljnih plodoreda, pokrovnih useva, zelenog malฤa, kompostiranja i zeleniลกnog ฤubrenja.
Mamuziฤ je istakao da je stanje njegovih useva, koje uglavnom ฤine ลพitarice, uprkosi suลกne godine sasvim solidno zahvaljujuฤi metodama iz oblasti organske proizvodnje koje primenjuje.
โPored plodoreda i drugih aktivnosti, bitno je istaฤi da nema preoravanja i tri godine ne koristimo plug, veฤ samo podrivaฤ, gruber, i tanjiraฤu, ลกto je majne posla, manje troลกkova, ลกto dovodi do veฤe mineralizacije zemljiลกta i drugih koristiโ, rekao je ovaj proizvoฤaฤ.
Struฤni saradnik Instituta za zemljiลกte Nikola Kokoviฤ istakao je da preteranim razglaganjem organske materije dolazi do stvaranja ลกtetnih gasova poput ugljen dioksida, amonijaka i metana.
โCilj dobre poljoprivredne proizvodnje je da se smanji ta emisija, pa smo u ovom projektu najviลกe prouฤavali labilnu organsku materiju, koja je znaฤajan izvor hrane i iz koje proizilaze glavne koliฤine ugljen dioksida iz zemljiลกtaโ, rekao je Kokoviฤ.
Naglasio je da se vezivanje veฤih koliฤina ugljenika za zemljiลกte postiลพe prvenstveno izborom odgovarajuฤeg plodoreda i ukljuฤivanjem travno leguminoznih biljaka u proizvodnju, ฤime se smanjuje broj kultiviranja, koje je glavni faktor razlaganja organske materije u zemljiลกtu i izvor emisije ugljenika.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com