BEOGRAD – Napadi sajber kriminalaca na softvere koji se koriste u bankomatima i prodajnim (PoS) terminalima kako bi ukrali gotovinu, podatke platnih kartica i liฤne podatke, kao i da bi probili u sistem i tako stekli kontrolu nad svim ureฤajima u okviru mreลพe ponovo su u porastu.
Broj ovih napada je tokom 2020. opao, usled globalne pandemije, a sada se poveฤava sa vraฤanjem korisnika na stare obrasce potroลกnje, pokazuje istraลพivanje kompanije Kasperski.
Tokom 2021. godine, broj napada je porastao za 39 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
U prvih osam meseci 2022. godine, broj napada je porastao za 19 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, odnosno za ฤetiri odsto u odnosu na 2021.
Napadnuto je ukupno 4.173 ureฤaja u periodu januar – avgust 2022. godine, ลกto ukazuje da ฤe ovaj trend biti nastavljen i u poslednjem kvartalu.
Kako je navedeno, brojne verzije Windows operativnog sistema koje se koriste u bankomatima odavno zastarele i tako postaju laka meta, dok PoS terminale ฤesto koriste kompanije sa niskim nivoom sajber bezbednosti.
Hydra PoS i AbaฤonPoS su najrasprostranjeniji malveri (svaki softver koji je napisan u maliciozne svrhe, odnosno koji ima cilj da nanese ลกtetu racunarskim sistemima ili mreลพama) ove godine i ฤine oko 71 odsto svih napada.
HydraPoS potiฤe iz Brazila i poznat je po kloniranju kreditnih kartica, a prema izveลกtajima Kaspersky Threat Intelligence Portala, ova grupa malvera je koriลกฤena u napadima koji ukljuฤuju socijalni inลพenjering.
„Postoje razliฤite tehnike koje zavise od toga ko sprovodi napad i koja vrsta malvera se koristi. Napadaฤi telefoniraju ili ฤak dolaze u kancelarije ลพrtava. Oni se laลพno predstavljaju kao zaposleni u banci ili kompaniji za izdavanje kreditnih kartica i pokuลกavaju da ubede ลพrtvu da instalira malver, pod izgovorom da je u pitanju aลพuriranje sistema“, upozorava ลกef istraลพivaฤkog centra za Latinsku Ameriku kompanije Kaspersky Fabio Asolini.
U privih pet, kako navode, se ubraja i Ploutus (tri odsto) – grupu malvera koja se koristi za modifikovanje legitimnog softvera i kontrole bankomata ลกto kriminalcima omoguฤava da povlaฤe novac sa bankomata kad god ลพele.
RawPoS (malver koji moลพe da preuzme podatke magnetne trake iz memorije) i Prilex (malver koji remeti interakcije izmeฤu softvera PoS terminala i platnih kartica) ฤine po dva odsto.
Preostale 61 analizirane grupacije malvera i modifikacija, ukupno 61, a pojedinaฤno imaju manje od dva odsto.
Asolini istiฤe da je PoS malver koji se koristi na bankomatima rasprostranjeniji jer omoguฤava jednostavan pristup novcu kao i da vlasnici kafiฤa, restorana i prodavnica ฤesto i ne razmiลกljaju o sajber bezbednosti svojih PoS terminala, pa su tako ฤeลกฤe na meti kriminalaca.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com