Poreski rasteretiti 80 odsto domacinstava, a bogatima 2% vise

BEOGRAD – ฤŒlan Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov izjavio je danas da reforma poreske politike, koje to telo predlaลพe za budลพet za 2023, ne zahteva nikakve dodatne troลกkove veฤ‡ podrazumeva preraspodelu kako bi se bolje zaลกtitili ugroลพeni slojevi stanovniลกtva, dok bi reforma socijalne politike i veฤ‡a izdvajanja za socijalnu zaลกtitu koลกtala oko 0,2 do 0,3 odsto BDP-a.

„Konkretno, 80 odsto domaฤ‡instva bi videlo rastereฤ‡enje poreza, a samo 15 do 20 odsto domaฤ‡instva sa najviลกim prihodima bi osetilo skromno poveฤ‡anja od dva odsto“, rekao je Altiparmakov Tanjugu, obrazlaลพuฤ‡i nedavno objavljeni Predlog mera socijalne i poredske politike za smanjivanje nejednakosti Fiskalnog saveta.

Kada je reฤ o socijalnoj politici, Altiparmakov kaลพe da Fiskalni savet predlaลพe da se izdvajanja za socijalnu zaลกtitu za najugroลพenije slojeve stanovniลกtva poveฤ‡aju za 10 odsto u budลพetu za narednu godinu, kako bi se ลกto bolje zaลกtitili najugroลพeniji, a pre svega deca i najstariji.

Kako je naveo, analiza Fiskalnog saveta je pokazala da je u Srbiji rizik od siromaลกtva i nejednakosti neลกto veฤ‡i nego u uporedivim zemljama regiona i osetno veฤ‡i nego u zemljama EU.

„Mi za socijalnu zaลกtitu izdvajamo upadljivo manje od uporedivih zemalja. Konkretno, Srbija izdvaja za socijalnu zaลกtitu tri odsto BDP-a, zemlje istoฤne Evorpe 3,7 odsto, a u zemljama EU ฤak 4,8 odsto“, naveo je on.

Kada je reฤ o poveฤ‡anju rashoda za socijalnu zaลกtitu, to bi iznosilo oko 0,2 do 0,3 odsto BDP-a, a najveฤ‡i deo tog novca bi trebalo da se usmeri na decu, to jest poveฤ‡anje deฤijeg dodatka odnosno poveฤ‡anje obuhvata deฤijeg dodatka, naveo je on.

Dodaje da trenutno 250.000 dece prima deฤiji dodatak, ลกto je praktiฤno svako peto dete u Srbiji.

„Naลก predlog je da se to poveฤ‡a, da svako treฤ‡e dete prima dodatak, odnosno viลกe 400.000 dece, kao i da se iznos deฤijeg dodatka poveฤ‡a za ฤetvrtinu. I naravno da se uskladi redovno sa inflacijom koja trenutno nije mala u Srbiji, kako bi porodice sa decom bile ลกto bolje zaลกtiฤ‡ene od poฤetka sledeฤ‡e godine, jer oฤekujemo krizu u Evropi i svetu, i u Srbji ฤ‡e situacija biti dosta nepovoljnija“, kazao je Altiparmakov.

Fiskalni savet procenjuje da postoje moguฤ‡nosti i potreba da se poveฤ‡aju budลพetska izdvajanja za socijalnu zaลกtitu za oko 10 procenata, kao i da je opravdano da se u budลพetu za narednu godinu izdvoje dodatna sredstva od 14 milijardi dinara za program deฤijeg dodatka.

Sagovornik Tanjuga objaลกnjava da ima puno zaposlenih sa niskim platama i izdrลพavanim ฤlanovima porodica, ฤije zarade nisu dovoljne da na pravi naฤin pokriju sve troลกkove, ลกto se posebno odnosi na one sa minimalnim zaradama i radnike koji imaju decu ili izdrลพavane ฤlanove domaฤ‡instva.

Kaลพe da je poreski sistem Srbije i zemalja Balkana izuzetak u odnosu na Evropu, poลกto ne prepoznaje izdrลพavane ฤlanove domaฤ‡instva prilikom obraฤuna poreza.

„Jasno je svakome, ako imamo dva radnika koji zaraฤ‘uju proseฤnu zaradu i jedan ลพivi sam, a drugi mora da izdrลพava i dvoje dece i nezaposlenog supruลพnika, da je njihova materijalna situacija drastiฤno razliฤita, a u trenutnom sistemu oni plaฤ‡aju isti porez“, istakao je Altiparmakov.

Naglasio je da zato Fiskalni savet predlaลพe da se uvedu neoporezivi cenzusi od 20.000 dinara meseฤno za svako dete ili svakog izdrลพavanog ฤlana domaฤ‡instva i da se dodatno trenutni neoporezivi cenzus za zaposlene od 19.300 dinara poveฤ‡a na 40.000 dinara meseฤno, da bi se ลกto bolje zaลกtitili ugroลพeni slojevi stanovniลกtva.

To bi znaฤilo, dodaje, da radnik sa proseฤnom platom, dvoje dece i nezaposlenim supruลพnikom praktiฤno ne bi viลกe plaฤ‡ao porez, veฤ‡ samo doprinose.

To znaฤi da bi se sadaลกnje optereฤ‡enje neto plate smanjilo sa sadaลกnjih 61 odsto na 45 odsto u reformisanom sistemu, objasnio je Altiparmakov.

Kaลพe da, ipak, ne mogu samo da se uvedu poreske olakลกice i potrebno je, da bi ta reforma bila prihodno neutralna, da se sadaลกnja stopa poreza na zarade od 10 odsto poveฤ‡a na 15 odsto i izjednaฤi sa sadaลกnjom stopom poreza na dobit preduzeฤ‡a, kako se ne bi stvorila rupa u budลพetu i da bi to bilo odrลพivo u narednom periodu.

Fiskalni savet konstatuje i da su domaฤ‡isntva u ruralnim podruฤjima natproseฤno ugroลพena i posebno stariji sugraฤ‘ani.

„Videli smo da je problem to ลกto oni u velikom broju sluฤajeva ne mogu da ostvaruju pravo na novฤanu socijalnu pomoฤ‡, iako su dohodovno ugroลพeni, zato ลกto trenutni zakon ima suviลกe rigorozne kriterijume po pitanju imovine, pa je to ลกto je vlasniลกtvo nad zemljiลกtem ograniฤeno na jedan hektar suviลกe restriktivno. Naลกa preporuka je da se to znaฤajno poveฤ‡a, na 10 hektara za koje smo radili simulacije, ali moguฤ‡e su i drugaฤije alternative“, istakao je Altiparmakov.

To bi, kaลพe, omoguฤ‡ilo da se i ta ruralna populacija i staraฤka domaฤ‡instva bolje zaลกtite novฤanom socijlanom pomoฤ‡i u narednom periodu.

Na pitanje da li su ti predlozi realni za srpski budลพet za narednu godinu, Altiparmakov je rekao da poreska reforma ne bi zahtevala nikakva dodatna budลพetska sredstva poลกto predstavlja vrstu preraspodele.

Tako da bi najugroลพenija domaฤ‡instva sa niskim zaradama i velikim brojem izdrลพavanih ฤlanova porodice imala to rastereฤ‡enje, dok bi najbogatiji imali skromno poveฤ‡anje poreskog tereta za oko dva odsto njihovog prihoda.

Tako bi 80 odsto domaฤ‡instva imalo rastereฤ‡nje poreza, a samo 15 do 20 odsto domaฤ‡instva sa najviลกim prihodima bi dobilo skromno poveฤ‡anja od dva odsto, dodao je on.

Poreska reforma, dakle, ne koลกta niลกta, rekao je Altiparmakov u izjavi za Tanjug.

„Socijalna reforma bi koลกtala tih 0,2 odsto BDP-a ili ako vlada bude ลพelela do eventualno 0,3 odsto BDP-a. Mislimo da je realistiฤno da se to naฤ‘e u budลพetu za sledeฤ‡u godinu“, kazao je Altiparmakov.

Na raspolaganju smo vladi ako bude zainteresovna, da im damo konretne predloge kako da se ta sredstva naฤ‘u i finansiraju za sledeฤ‡u godinu, poruฤio je Altiparmakov.

Napomenuo je da ฤ‡e se uskoro raditi rebalans budลพeta, ali da ฤ‡e rebalans viลกe biti tehniฤke prirode i prepoznati neke stvari koje su se veฤ‡ desile, kao rashode za gas i druge energente koji ฤ‡e biti obuhvaฤ‡eni rebalansom.

Prava promena politike je moguฤ‡a od budลพeta za sledeฤ‡u godinu, zakljuฤio je Altiparmakov.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com