BEOGRAD – ฤlan Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov izjavio je danas da reforma poreske politike, koje to telo predlaลพe za budลพet za 2023, ne zahteva nikakve dodatne troลกkove veฤ podrazumeva preraspodelu kako bi se bolje zaลกtitili ugroลพeni slojevi stanovniลกtva, dok bi reforma socijalne politike i veฤa izdvajanja za socijalnu zaลกtitu koลกtala oko 0,2 do 0,3 odsto BDP-a.
„Konkretno, 80 odsto domaฤinstva bi videlo rastereฤenje poreza, a samo 15 do 20 odsto domaฤinstva sa najviลกim prihodima bi osetilo skromno poveฤanja od dva odsto“, rekao je Altiparmakov Tanjugu, obrazlaลพuฤi nedavno objavljeni Predlog mera socijalne i poredske politike za smanjivanje nejednakosti Fiskalnog saveta.
Kada je reฤ o socijalnoj politici, Altiparmakov kaลพe da Fiskalni savet predlaลพe da se izdvajanja za socijalnu zaลกtitu za najugroลพenije slojeve stanovniลกtva poveฤaju za 10 odsto u budลพetu za narednu godinu, kako bi se ลกto bolje zaลกtitili najugroลพeniji, a pre svega deca i najstariji.
Kako je naveo, analiza Fiskalnog saveta je pokazala da je u Srbiji rizik od siromaลกtva i nejednakosti neลกto veฤi nego u uporedivim zemljama regiona i osetno veฤi nego u zemljama EU.
„Mi za socijalnu zaลกtitu izdvajamo upadljivo manje od uporedivih zemalja. Konkretno, Srbija izdvaja za socijalnu zaลกtitu tri odsto BDP-a, zemlje istoฤne Evorpe 3,7 odsto, a u zemljama EU ฤak 4,8 odsto“, naveo je on.
Kada je reฤ o poveฤanju rashoda za socijalnu zaลกtitu, to bi iznosilo oko 0,2 do 0,3 odsto BDP-a, a najveฤi deo tog novca bi trebalo da se usmeri na decu, to jest poveฤanje deฤijeg dodatka odnosno poveฤanje obuhvata deฤijeg dodatka, naveo je on.
Dodaje da trenutno 250.000 dece prima deฤiji dodatak, ลกto je praktiฤno svako peto dete u Srbiji.
„Naลก predlog je da se to poveฤa, da svako treฤe dete prima dodatak, odnosno viลกe 400.000 dece, kao i da se iznos deฤijeg dodatka poveฤa za ฤetvrtinu. I naravno da se uskladi redovno sa inflacijom koja trenutno nije mala u Srbiji, kako bi porodice sa decom bile ลกto bolje zaลกtiฤene od poฤetka sledeฤe godine, jer oฤekujemo krizu u Evropi i svetu, i u Srbji ฤe situacija biti dosta nepovoljnija“, kazao je Altiparmakov.
Fiskalni savet procenjuje da postoje moguฤnosti i potreba da se poveฤaju budลพetska izdvajanja za socijalnu zaลกtitu za oko 10 procenata, kao i da je opravdano da se u budลพetu za narednu godinu izdvoje dodatna sredstva od 14 milijardi dinara za program deฤijeg dodatka.
Sagovornik Tanjuga objaลกnjava da ima puno zaposlenih sa niskim platama i izdrลพavanim ฤlanovima porodica, ฤije zarade nisu dovoljne da na pravi naฤin pokriju sve troลกkove, ลกto se posebno odnosi na one sa minimalnim zaradama i radnike koji imaju decu ili izdrลพavane ฤlanove domaฤinstva.
Kaลพe da je poreski sistem Srbije i zemalja Balkana izuzetak u odnosu na Evropu, poลกto ne prepoznaje izdrลพavane ฤlanove domaฤinstva prilikom obraฤuna poreza.
„Jasno je svakome, ako imamo dva radnika koji zaraฤuju proseฤnu zaradu i jedan ลพivi sam, a drugi mora da izdrลพava i dvoje dece i nezaposlenog supruลพnika, da je njihova materijalna situacija drastiฤno razliฤita, a u trenutnom sistemu oni plaฤaju isti porez“, istakao je Altiparmakov.
Naglasio je da zato Fiskalni savet predlaลพe da se uvedu neoporezivi cenzusi od 20.000 dinara meseฤno za svako dete ili svakog izdrลพavanog ฤlana domaฤinstva i da se dodatno trenutni neoporezivi cenzus za zaposlene od 19.300 dinara poveฤa na 40.000 dinara meseฤno, da bi se ลกto bolje zaลกtitili ugroลพeni slojevi stanovniลกtva.
To bi znaฤilo, dodaje, da radnik sa proseฤnom platom, dvoje dece i nezaposlenim supruลพnikom praktiฤno ne bi viลกe plaฤao porez, veฤ samo doprinose.
To znaฤi da bi se sadaลกnje optereฤenje neto plate smanjilo sa sadaลกnjih 61 odsto na 45 odsto u reformisanom sistemu, objasnio je Altiparmakov.
Kaลพe da, ipak, ne mogu samo da se uvedu poreske olakลกice i potrebno je, da bi ta reforma bila prihodno neutralna, da se sadaลกnja stopa poreza na zarade od 10 odsto poveฤa na 15 odsto i izjednaฤi sa sadaลกnjom stopom poreza na dobit preduzeฤa, kako se ne bi stvorila rupa u budลพetu i da bi to bilo odrลพivo u narednom periodu.
Fiskalni savet konstatuje i da su domaฤisntva u ruralnim podruฤjima natproseฤno ugroลพena i posebno stariji sugraฤani.
„Videli smo da je problem to ลกto oni u velikom broju sluฤajeva ne mogu da ostvaruju pravo na novฤanu socijalnu pomoฤ, iako su dohodovno ugroลพeni, zato ลกto trenutni zakon ima suviลกe rigorozne kriterijume po pitanju imovine, pa je to ลกto je vlasniลกtvo nad zemljiลกtem ograniฤeno na jedan hektar suviลกe restriktivno. Naลกa preporuka je da se to znaฤajno poveฤa, na 10 hektara za koje smo radili simulacije, ali moguฤe su i drugaฤije alternative“, istakao je Altiparmakov.
To bi, kaลพe, omoguฤilo da se i ta ruralna populacija i staraฤka domaฤinstva bolje zaลกtite novฤanom socijlanom pomoฤi u narednom periodu.
Na pitanje da li su ti predlozi realni za srpski budลพet za narednu godinu, Altiparmakov je rekao da poreska reforma ne bi zahtevala nikakva dodatna budลพetska sredstva poลกto predstavlja vrstu preraspodele.
Tako da bi najugroลพenija domaฤinstva sa niskim zaradama i velikim brojem izdrลพavanih ฤlanova porodice imala to rastereฤenje, dok bi najbogatiji imali skromno poveฤanje poreskog tereta za oko dva odsto njihovog prihoda.
Tako bi 80 odsto domaฤinstva imalo rastereฤnje poreza, a samo 15 do 20 odsto domaฤinstva sa najviลกim prihodima bi dobilo skromno poveฤanja od dva odsto, dodao je on.
Poreska reforma, dakle, ne koลกta niลกta, rekao je Altiparmakov u izjavi za Tanjug.
„Socijalna reforma bi koลกtala tih 0,2 odsto BDP-a ili ako vlada bude ลพelela do eventualno 0,3 odsto BDP-a. Mislimo da je realistiฤno da se to naฤe u budลพetu za sledeฤu godinu“, kazao je Altiparmakov.
Na raspolaganju smo vladi ako bude zainteresovna, da im damo konretne predloge kako da se ta sredstva naฤu i finansiraju za sledeฤu godinu, poruฤio je Altiparmakov.
Napomenuo je da ฤe se uskoro raditi rebalans budลพeta, ali da ฤe rebalans viลกe biti tehniฤke prirode i prepoznati neke stvari koje su se veฤ desile, kao rashode za gas i druge energente koji ฤe biti obuhvaฤeni rebalansom.
Prava promena politike je moguฤa od budลพeta za sledeฤu godinu, zakljuฤio je Altiparmakov.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com