Posle prirodnih katastrofa raste svest o osiguranju imovin

BEOGRAD – Sve su cešće prirodne nepogode sa katastrofalnim posledicama , kod nas i u bližem okruzenju, ponovo pokreću temu o osiguranju imovine i svesti o tome da li je osiguranje trošak,ili investicija.

Osiguravajuće kuće, naravno imaju odgovor na to pitanje i navode da svest o značaju osiguranja raste tek kada se dogode katastrofe poput poplava 2014. godine

Predsednik Izvršnog odbora kompanije „Dunav osiguranje“ Mirko Petrović kaže da su u toj kompaniji posle katrastrofalnih šteta od poplava iz 2014. dosta radili na edukaciji stanovništva i privrede i na kreiranju proizvoda koji bi pomogli zaštiti od rizika naročito od poplava i zemljotresa.
Ističe i da je primetno da se u delovima zemlje koji su pretpeli štete poslednjih godine građani počeli masovnije da se osiguravaju.
„Pravna lica i poslovni sistemi upućivali su zahtev Dunav osiguranju i povećavali sume osiguranja i zahtevali zaštitu od rizika i mi smo po tome postupali“, rekao je Petrović Tanjugu.

Navodi da je ta kompanija za fizička lica osmislila proizvod „Čuvar kuće“, koji podrazumeva osiguranje imovine koja sadrži rizik od poplave i zemljotresa kao dopunske rizike.

Sagovornik ističe da je bilo primera da su u pojedinim delovima zemlje koji su imali štete građani počeli masovnije da kupuju taj proizvod.

Petrović je kao primer naveo gradsku opštinu Obrenovac koja je pretrpela najveće štete tokom katastrofalnih poplava i da su upravo njeni meštani u većem broju bili zainteresovani za taj proizvod.

Takođe navodi da je osiguranje poljoprivrednih useva i stočnog fonda izuzetno važno pitanje i da se veoma mali udeo, odnosno između 10 i 12 odsto osigurava u odnosu na ukupni potencijal za to.

Ističe da „Dunav osiguranje“ na poljoprivrednim gazdinstvima širom zemlje održava radionice i uz podršku lokalnih samouprava stanovništvu predočava i informiše ga zašto je važno da osigura svoj trud.

„Moramo upoznati mlađe generacije sa delatnošću osiguranja i njegovom značaju i mora dosta da se radi na stalnom podizanju nivoa znanja i svesti o tome“, rekao je Petrović.

I predsednik Izvršnog odbora Đenerali osiguranja Dragan Filipović takođe navodi da je nakon velikih poplava iz 2014. godine bilo primetno jačanje svesti o potrebi osiguranja.

„Tada je bilo primetno da je ojačala svest, ali to nije potrajalo dugo, i građani dve ili tri kasnije nisu više osećali potrebu da se osiguravaju. Korporacije intenzivnije razmišljaju da zaštite imovinu, svest građana o tome i dalje nije na visokom nivou, ali se pomera iz godine u godinu“, kaže Filipović.

On navodi i da industrija nije dovoljno uložila u podizanje svesti građana i dodaje da su neke zemlje imale kombinaciju pomoći države koja se ogledala u uvođenju obaveznosti osiguranja od od elementarnih katastrofalnih šteta.

Nakon skidanja te obaveznosti, 80 odsto ljudi je nastavilo da ih koristi jer su videli benefite od te mere, navodi sagovornik Tanjuga.

U proseku 12 odsto građana ima imovinsko osiguranje od požara, zemljotresa, poplave i olujnog vetra, kaže Filipović.

„Region i naša zemlja su ugroženi, svake godine imamo neku takvu situaciju, sada i zemljotrese u neposrednom okruženju, te je zato bitno da se razvija svest i industrija osiguranja preduzima konkretne akcije. To bi trebalo da bude logika, odnosno da se razmišlja u pravcu- da ako je bilo u okruženju, da se građani zapitaju jesu li zaštitili svoju imovinu“, navodi sagovornik Tanjuga.

Osvrćući se na zemljotrese koji su učestali poslednjih dana u Albaniji, ali i Bosni i Hercegovini Petrović kaže i da bi stanovništvo koje živi u trusnim područjima trebalo da se osigurava jer je to sigurna zaštita.

Generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije Duško Jovanović rekao je da je cilj da se podigne svest građana o značaju osiguranja i da to nije trošak, već investicija.
Takođe navodi da osiguranje u poljoprivredi nije dovoljno zastupljeno i da zemlje u okruženju imaju osiguranih i do 70 odsto gazdinastva.
“To moramo uraditi u dogovoru sa državom, da subvencije koje daje u poljoprivredi veže za određene polise osiguiranja jer to je jedini način da država ne isplaćuje štete, već da to bude posao isključivo osiguravajućih kuća“, istakao je Jovanović.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com