U trendu

Potreban novi paket pomoći, posebno za najugrozenije oblasti

BEOGRAD – Oporavak globalne privrede, pa i srpske, zavisiće najpre od okončanja zdravstvene krize, što se sada sa pojavom vakcine može očekivati tek u drugoj polovini 2021. godine, ocenila je glavna urednica magazina „Biznis“ i „Ekonometar“ Radojka Nikolić.

Ipak, u razgovoru za Tanjug, ukazuje da bi država trebalo da razmisli o novom paketu pomoći privredi, a posebno za najugroženije oblasti, zbog očekivanog talasa otpuštanja jer prestaju olkašice.

Dodaje da se povratak globalne privrede, pa i naše, na stanje pre korone, ne očekuje pre 2022. godine.

Nikolić je upozorila da i 2021. donosi i zdravstvenu i privrednu neizvesnost, jer i dalje postoji rizik da virus mutira i „uvuče nas“ u još veću krizu.

„I 2021. godina je rizična za nas koliko i za čitav svet, zato što je pandemija globalni problem, pa je tako i ekonomska kriza postala globalna. Rizik je, pre svega, u zdravstvenom delu, jer tek kada budemo rešili taj problem, može da se govori o nekom potpunom oporavku privrede“, navodi Nikolić.

Ukazuje da srpska privreda umnogome zavisi od oporavka evropske privrede sa kojima imamo najveću spoljno-trgovinsku razmenu, imajući u vidu i činjenicu da najveći deo proizvođača koji posluje u našoj zemlji dolazi iz Nemačke, Italije, Francuske.

„Onoliko koliko se oni brzo budu oporavljali, tako će se oporavljati i Srbija, jer smo zavisni od njih“, ističe Nikolić.

Planirani privredni rast Srbije od šest odsto za sledeću godinu, što je projektovano budžetom za 2021. godinu, Nikolić vidi kao optimističan, ali dostižan.

Dodaje da je procena privrednog rasta i za druge zemlje prilično optimistična, a da za zemlje u razvoju, kojima i Srbija pripada, iznosi između četiri i šest odsto.

Kako je rekla, procene za Srbiju su različite, pa tako Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj procenjuju tri odsto privrednog rasta, dok MMF procenjuje rast od pet odsto.

Objašnjava da je moguće realizovati rast od šest odsto u 2021. godini imajući u vidu velika ulaganja u infrastrukturu, a koja su, ističe, u odnosu na 2018. dvostruko uvećana.

„Mi smo 2018. uložili 2,7 odsto BDP-a u infrastrukturu, a sada je budžetom za 2021. godinu planirano 5,4 odsto BDP-a. Kada duplirate ta sredstva, ti radovi povlače za sobom još 15 ili 20 drugih delatnosti, onda se mora videti efekat tog razvoja“, ukazala je Nikolić.

Druga komponenta na kojoj bi naša zemlja trebalo da radi u 2021. godini, ističe ona, jeste da se više angažuje oko pomoći privredi i dodaje da je u ovom trenutku jako važno podržati najugroženije oblasti – ugostiteljstvo, turizam, autobuski prevoz…

„Talas otpuštanja ove godine je očekivan i već dugo ga najavljuju svi koji su upućeni u privredna kretanja, zato što će nestati olakšice, a oni kojima je potrebna pomoć nemaju od čega da se finansiraju“, navodi Nikolić.

Smatra da takva situacija zahteva jedan novi kovid paket mera, koje su, dodaje, druge države, naročito u našem okruženju, već usvojile.

Ističe da se bankrotstva firmi mogu očekivati ako im naša država ne pritekne u pomoć.

„Jedan paket mera za privredu je neophodan i trebalo bi da je on već donet, ako nije, onda je hitnost tog paketa mera glavni prioritet“, naglašava Nikolić.

Potpuno je opravdano i da se, kaže, država zadužuje kako bi pomogla svojoj privredi i dodala da to čine i sve druge ekonomije sveta.

„Zbog toga su jako niske kamate, to je velika prednost i svi to koriste. To su sada trilioni dolara i evra u opticaju koje su druge ekonomije ulile u svoju privredu i na sličan način bi trebalo da se ponaša i Srbija“, kaže Nikolić.

Generalno gledano, Nikolić ocenjuje da je korona u prviredi promenila mnogo, s obzirom da se radi o drugačijoj krizi koja se zasnivala na potpunom zatvaranju i kretanju ljudi.

Dok su, kaže, bile pogođene delatnosti koje su povezane sa cirkulisanjem, uslužnim delatnosima i kretanjem, tokom korone dobijali svi drugi oblici rada na daljinu, uključujući informacione tehnologije i dostavu.

„Ono što smo mogli da naučimo iz ovoga, a važilo je i za društvo i za privredu, jeste da prvo preživimo, a onda da budemo inovativni“, zaključila je Nikolić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar