BEOGRAD – Uoฤi Svetskog dana prava potroลกaฤa 15. marta – Pokret za zaลกtitu potroลกaฤa pozvao je sve nadleลพne i odgovorne subjekte da rade na reลกenju problema sa 250.000 tuลพbi protiv banaka u Srbiji, i preko 30.000 presuda koje su dovedene u pitanje promenom stava Vrhovnog kasacionog suda.
U izjavi za Tanjug predsednik Pokreta za zaลกtitu potroลกaฤa Srbije Petar Bogosavljeviฤ pozvao je sve nadleลพne i odgovorne za stanje da zajedniฤki rade na sagledavanju stanja, uzroka i na pronalaลพenju reลกenja za situaciju nastalu oko viลกe stotina hiljada sudskih sporova protiv banaka.
Na ลกirem spisku pozvanih su i NBS i Udruลพenje banaka, nadleลพna ministarstva, udruลพenja advokata, sudija i tuลพilaca, organizacije potroลกaฤa i PKS.
„Ne moลพemo zatvarati oฤi pred ฤinjenicom da imamo preko 250.000 tuลพbi koji se odnose na samo jedan segment problema u oblasti finansija. Da imamo preko 30.000 sporova reลกenih u korist potroลกaฤa i sada zahteve i pritiske da se oni anuliraju i povuku tuลพbe“, upozorio je Bogosavljeviฤ.
Dodao je da treba da se primene smernice o zaลกtiti potroลกaฤa, odnosno reลกenja i iskustva meฤunarodnih finansijskih instituciija.
„Ukoliko ne bude spremnosti da se zajedniฤki pripremi podloga za struฤni dijalog, mi ฤemo koristeฤi zakonska reลกenja, i praksu u svetu, obezbediti da mekim pritiskom na one koji izbegavaju dijalog, dovedemo u poziciju da daju obrazloลพenja za izjave kojima potroลกaฤi nisu zadovoljni, jer nisu u skladu sa zakonom i ustavom, ni sa obavezama koje je Srbija preuzela iz dela meฤunarodne i evropske regulative o zaลกtiti potroลกaฤa“, istakao je on.
Pravnik Udruลพenja Efektiva Jovan Ristiฤ ocenio je da su potroลกaฤki zakoni mrtvo slovo na papiru, te da ih trgovci izbegavaju a sudovi ne primenjuju.
„Mora da se izmeni Zakon o zaลกtiti korisnika finansijskih usluga da se ubaci njihovo pravo na kolektivnu zaลกtitu, a najbolje bi bilo da se takozvani postupak o zaลกtiti kolektivnih interesa graฤana vrati u Zakon o parniฤnom postupku“, rekao je on.
Istakao je da je za to neophodan javni pritisak i naveo da i EU sprema direktivu u tom pravcu.
„Kad postoji kolektivna zaลกtita ne postoji 250.000 pokrenutih pojedinaฤnih postupaka protiv banaka“, naveo je Ristiฤ primer.
Kako je ocenio po ovom pitanju u Srbiji postoje nezakonite sudske prakse, i upozorava da je stav Vrhovnog kasacionog suda na nezakonit naฤin izmenio sudsku praksu jer vaลพi retroaktivno.
„To je pravni stav koji nije izvor prava, nije obavezujuฤ, a izmenio je sudsku praksu, pa sudovi rade kako u zakonu ne piลกe“, rekao je on.
Ristiฤ je podsetio da se Srbija pred EU obavezala da bude zemlja vladavine prava.
„Izmenom stava Vrhovnog kasacionog suda to je zgaลพeno. Zato je potrebno postaviti to pitanje u EU“, rekao je on.
On smatra da je posle promene stava i njegove primene kao izvora prava, ostala sumnja da sudstvo nije nezavisno.
„Ako u Srbiji ne moลพemo da vodimo kvalitetnu raspravu o tome, nego se sluลกaju banke i njihova propaganda, hajde da vidimo ลกta ฤe reฤi evropske asocijacije za zaลกtitu prava potroลกaฤa, Evropski parlament i Komisija, i Savet Evrope – da reลกimo na viลกem nivou problem gde banke moลพda neฤe imati isti uticaj“, poruฤio je on.
Dejan Gavriloviฤ iz Udruลพenja Efektiva ocenio je da prava potroลกaca u Srbiji postoje samo na papiru.
„Zakon suลกtinski jeste dobar, ali ne postoji regulatorno telo ili nadleลพni organ koji bi zakon sprovodio i kaลพnjavao nesavesne trgovce“, ocenio je on.
Dodao je da se sve svelo na upornost potroลกaฤa, na inicijativu realnih a ne plaฤenih udruลพenja, i sudske postupke koji povremeno budu reลกeni u korist duลพnika nakon viลกegodiลกnjeg parniฤenja.
„Situacija ฤe se promeniti kada Ministarstvo trgovine koje je nadleลพno za zaลกtitu prava potroลกaฤa, organizuje instituciju, telo, ili vrati nadleลพnosti trลพiลกnoj inspekciji kako bi mogla direktnije da kaลพnjava nesavresne trgovce“, smatra Gavriloviฤ.
On smatra da trลพiลกna inspekciju postoji samo na papiru i da ne sluลพi zaลกtiti prava potroลกaฤa.
„Trgovci se nasmeju kad potroลกaฤi kaลพu da ฤe ih prijaviti trลพiลกnoj inspekciji“, naveo je on.
Kao drugu moguฤnost ka boljoj zaลกtiti potroลกaฤa on vidi reorganizaciju sudova.
„Da se jedan broj sudija bavi samo potroลกaฤkim pravom, i potroลกaฤkim sporovima. Da urgentno reลกavaju, po zakonu, da se kaลพnjavaju nesavesni trgovci, a sa sveลกฤu da u kratkom roku moraju da plate kazne i troลกkove potroลกaci, to bi za trgovce bilo demotiviลกuฤe“, smatra on.
Saradnik za meฤunarodnu saradnju u Pokretu potroลกaฤa Borka Viลกnjiฤ ocenila je da postoji niz bolnih tema u Srbiji kada su u pitanju prava potroลกaฤa.
Navela je da postoji podsticanje graฤana ka elektronskom bankarstvu, pri ฤemu izostaje navoฤenje troลกka unapred, i dodala da tu ima puno nepoznanica.
Ona je upozorila i na neograniฤenu moฤ komunalnih preduzeฤa, ลกto potroลกaฤe – graฤane ฤini potpuno nemoฤnim i nesigurnim.
Naglasila je da potroลกaฤi i njihove ogranizacije moraju bolje povezati meฤusobno, a zatim i sa evropskim organizacijama potroลกaฤa.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com