Prava potrosaca ugrozena, bankarske presude najbolniji primer

BEOGRAD – Uoฤi Svetskog dana prava potroลกaฤa 15. marta – Pokret za zaลกtitu potroลกaฤa pozvao je sve nadleลพne i odgovorne subjekte da rade na reลกenju problema sa 250.000 tuลพbi protiv banaka u Srbiji, i preko 30.000 presuda koje su dovedene u pitanje promenom stava Vrhovnog kasacionog suda.

U izjavi za Tanjug predsednik Pokreta za zaลกtitu potroลกaฤa Srbije Petar Bogosavljeviฤ‡ pozvao je sve nadleลพne i odgovorne za stanje da zajedniฤki rade na sagledavanju stanja, uzroka i na pronalaลพenju reลกenja za situaciju nastalu oko viลกe stotina hiljada sudskih sporova protiv banaka.

Na ลกirem spisku pozvanih su i NBS i Udruลพenje banaka, nadleลพna ministarstva, udruลพenja advokata, sudija i tuลพilaca, organizacije potroลกaฤa i PKS.

„Ne moลพemo zatvarati oฤi pred ฤinjenicom da imamo preko 250.000 tuลพbi koji se odnose na samo jedan segment problema u oblasti finansija. Da imamo preko 30.000 sporova reลกenih u korist potroลกaฤa i sada zahteve i pritiske da se oni anuliraju i povuku tuลพbe“, upozorio je Bogosavljeviฤ‡.

Dodao je da treba da se primene smernice o zaลกtiti potroลกaฤa, odnosno reลกenja i iskustva meฤ‘unarodnih finansijskih instituciija.

„Ukoliko ne bude spremnosti da se zajedniฤki pripremi podloga za struฤni dijalog, mi ฤ‡emo koristeฤ‡i zakonska reลกenja, i praksu u svetu, obezbediti da mekim pritiskom na one koji izbegavaju dijalog, dovedemo u poziciju da daju obrazloลพenja za izjave kojima potroลกaฤi nisu zadovoljni, jer nisu u skladu sa zakonom i ustavom, ni sa obavezama koje je Srbija preuzela iz dela meฤ‘unarodne i evropske regulative o zaลกtiti potroลกaฤa“, istakao je on.

Pravnik Udruลพenja Efektiva Jovan Ristiฤ‡ ocenio je da su potroลกaฤki zakoni mrtvo slovo na papiru, te da ih trgovci izbegavaju a sudovi ne primenjuju.

„Mora da se izmeni Zakon o zaลกtiti korisnika finansijskih usluga da se ubaci njihovo pravo na kolektivnu zaลกtitu, a najbolje bi bilo da se takozvani postupak o zaลกtiti kolektivnih interesa graฤ‘ana vrati u Zakon o parniฤnom postupku“, rekao je on.

Istakao je da je za to neophodan javni pritisak i naveo da i EU sprema direktivu u tom pravcu.

„Kad postoji kolektivna zaลกtita ne postoji 250.000 pokrenutih pojedinaฤnih postupaka protiv banaka“, naveo je Ristiฤ‡ primer.

Kako je ocenio po ovom pitanju u Srbiji postoje nezakonite sudske prakse, i upozorava da je stav Vrhovnog kasacionog suda na nezakonit naฤin izmenio sudsku praksu jer vaลพi retroaktivno.

„To je pravni stav koji nije izvor prava, nije obavezujuฤ‡, a izmenio je sudsku praksu, pa sudovi rade kako u zakonu ne piลกe“, rekao je on.

Ristiฤ‡ je podsetio da se Srbija pred EU obavezala da bude zemlja vladavine prava.

„Izmenom stava Vrhovnog kasacionog suda to je zgaลพeno. Zato je potrebno postaviti to pitanje u EU“, rekao je on.

On smatra da je posle promene stava i njegove primene kao izvora prava, ostala sumnja da sudstvo nije nezavisno.

„Ako u Srbiji ne moลพemo da vodimo kvalitetnu raspravu o tome, nego se sluลกaju banke i njihova propaganda, hajde da vidimo ลกta ฤ‡e reฤ‡i evropske asocijacije za zaลกtitu prava potroลกaฤa, Evropski parlament i Komisija, i Savet Evrope – da reลกimo na viลกem nivou problem gde banke moลพda neฤ‡e imati isti uticaj“, poruฤio je on.

Dejan Gavriloviฤ‡ iz Udruลพenja Efektiva ocenio je da prava potroลกaca u Srbiji postoje samo na papiru.

„Zakon suลกtinski jeste dobar, ali ne postoji regulatorno telo ili nadleลพni organ koji bi zakon sprovodio i kaลพnjavao nesavesne trgovce“, ocenio je on.

Dodao je da se sve svelo na upornost potroลกaฤa, na inicijativu realnih a ne plaฤ‡enih udruลพenja, i sudske postupke koji povremeno budu reลกeni u korist duลพnika nakon viลกegodiลกnjeg parniฤenja.

„Situacija ฤ‡e se promeniti kada Ministarstvo trgovine koje je nadleลพno za zaลกtitu prava potroลกaฤa, organizuje instituciju, telo, ili vrati nadleลพnosti trลพiลกnoj inspekciji kako bi mogla direktnije da kaลพnjava nesavresne trgovce“, smatra Gavriloviฤ‡.

On smatra da trลพiลกna inspekciju postoji samo na papiru i da ne sluลพi zaลกtiti prava potroลกaฤa.
„Trgovci se nasmeju kad potroลกaฤi kaลพu da ฤ‡e ih prijaviti trลพiลกnoj inspekciji“, naveo je on.

Kao drugu moguฤ‡nost ka boljoj zaลกtiti potroลกaฤa on vidi reorganizaciju sudova.

„Da se jedan broj sudija bavi samo potroลกaฤkim pravom, i potroลกaฤkim sporovima. Da urgentno reลกavaju, po zakonu, da se kaลพnjavaju nesavesni trgovci, a sa sveลกฤ‡u da u kratkom roku moraju da plate kazne i troลกkove potroลกaci, to bi za trgovce bilo demotiviลกuฤ‡e“, smatra on.

Saradnik za meฤ‘unarodnu saradnju u Pokretu potroลกaฤa Borka Viลกnjiฤ‡ ocenila je da postoji niz bolnih tema u Srbiji kada su u pitanju prava potroลกaฤa.

Navela je da postoji podsticanje graฤ‘ana ka elektronskom bankarstvu, pri ฤemu izostaje navoฤ‘enje troลกka unapred, i dodala da tu ima puno nepoznanica.

Ona je upozorila i na neograniฤenu moฤ‡ komunalnih preduzeฤ‡a, ลกto potroลกaฤe – graฤ‘ane ฤini potpuno nemoฤ‡nim i nesigurnim.

Naglasila je da potroลกaฤi i njihove ogranizacije moraju bolje povezati meฤ‘usobno, a zatim i sa evropskim organizacijama potroลกaฤa.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com