Predlog o kvotama za izvoz racionalan, imamo dovoljno hrane

BEOGRAD – Agroanalitiฤar ลฝarko Galetin izjavio je da je predlog Udruลพenja „ลฝita Srbije“ vladi da uvede kvote za izvoz pลกenice, kukuruza i ulja i pusti slobodan izvoz braลกna racionalan i da se o njemu lako moลพe postiฤ‡i dogovor.

„Predlog je dobar i racionalan jer imamo dobre bilanse ovih ลพitarica i mislim da je veฤ‡ u startu trebalo doneti odluku kojom bi se kotirale koliฤine za izvoz. Time bi se omoguฤ‡ila praฤ‡enja odliva tih roba iz Srbije, kako se ne bi ugrozila domaฤ‡a prehrambena sigurnost i da se dobije izvozni kanal kojim bi se rastertetile zalihe, a naลกim proizvoฤ‘aฤima i trgovcima obezbedile dobre zarade, s obzirom na to da danas imamo istorijski rekordne cene ลพitarica i uljardca“, rekao je Galetin za Tanjug.

Ocenio je da su predloลพene koliฤine za izvoz po 350.000 tona pลกenice i kukuruza u skladu sa predviฤ‘enom dinamikom izvoza, kojim bi se rasteretili naลกi silosi i magacini i postigao dobaar izvozni rezultat.

„Na kraju krajeva, naลกa logistika nije spremna da dostavi neku mnogo veฤ‡u koliฤinu te robe na istovarna mesta, pre svega u luku Konstnaca kada je reฤ o kukuruzu, a i pลกenici koja ฤ‡e ove godine, s obzirom na proลกlogodiลกnji veoma dobar rod, postiฤ‡i veoma dobar izvozni rezultat“, rekao je Galetin.

Galetin je ocenio da srpska poljoprivreda ima toliko suficita u spoljotrgovinskoj razmeni, da ne postoji loลก scenario u kojem mi ne bismo bili u stanju da prehranimo sami sebe.

„ฤŒak i u sluฤaju suลกe, kao proลกle godine, imali smo soje i kukuruza ne samo za svoje potrebe, nego i za znaฤjan izvoz. Zato treba voditi politiku racionalnih zaliha“, ocenio je Galetin.

On je rekao da zbog rata u Ukrajini treba oฤekivati velike i dugoroฤne potrese na svetsko trลพiลกtu poljoprivrednih proizvoda.

„Prema podacima ukrajinskog MInistarstva poljoprivrede, oni ฤ‡e zasejati 30 odsto manje povrลกina, uz redukovanu akgrotehniku, ลกto moลพe dovesti do znaฤajnog podbaฤaja kod svih primarnih poljoprivrednih kultuira, a svet ฤ‡e najviลกe osetiti manjak pลกenice i suncokreta, odnosno suncokretovog ulja i saฤme“, rekao je Galetin.

Naveo je da su naลกi proizvoฤ‘aฤi, koji se uvek rukovode trลพisznim kretanjima i cenama na svetskoj pijaci, veฤ‡ reagovali planom poveฤ‡anja setve uljarica.

„Proลกle godine je bilo neลกto malo viลกe od milion hektara pod kukuruzom, 237.000 hektara pod sojom i 213.000 hektara pod suncokrtetom. Pretpostavka je da ฤ‡e uljarice sada zauzeti veฤ‡e povrลกine, nauลกtrb verovatno kukuruza, pa bi njega bilo 950.000 hektara, a suncokreta i soje po 240.000 do 250.000 hektara“, oฤekuje Galetin.

On smatra da ฤ‡e suncokretovo ulje svakako poskupeti, jer ฤ‡e traลพnja porasti, zato ลกto ฤ‡e faliti koliฤine iz Ukrajine koja je najveฤ‡i svetski proizvoฤ‘aฤ te robe, pa ฤ‡e zemlje koje neฤ‡e moฤ‡i da zatvore svoje bilanse poveฤ‡ati traลพnju za uljem.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com