BEOGRAD – Rat u Ukrajini i ekonomska kriza koju je on izazvao najviลกe ugroลพava proizvoฤaฤe voฤa, delova za autoindustriju a uticaฤe i na smanjivanje planiranog BDP-a, ocenio je danas u izjavi za Tanjug pomoฤnik direktora Sektora za strateลกke analize Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Staniฤ.
„Rat u Ukrajini najviลกe ugroลพava proizvoฤaฤe voฤa, koji su znaฤajne koliฤine svojih proizvoda izvozili na trลพiลกte Ruske Federacije. Oni su uradili odreฤenu preorijentaciju na druga trลพiลกta i pre ove krize, zato ลกto je Rusija joลก od 2014. znaฤajno poveฤala svoje kapacitete za poljoprivrednu proizvodnju. Meฤutim i dalje se znaฤajne koliฤine izvoze na to trลพiลกte i postoje trenutno velike zalihe koje treba pod hitno transportovati na rusko trลพiลกte ili naฤi alternativna trลพiลกta“, rekao je Staniฤ.
Dodao je da su generalno ugroลพeni svi privrednici koji izvoze u Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu, zbog rata i veoma oteลพanog transporta roba do Rusije.
Staniฤ navodi da su takoฤe ugroลพeni hemijska i metalska industrija, a u okviru nje proizvoฤaฤi autodelova koji uvoze sirovine i komponenete za svoju proizvodnju iz ovih zemalja.
„Kada pogledate da ovo utice na globalnu privredu u smislu rasta inflatornih pritisaka, svi su ugroลพeni, iz prostog razloga ลกto raste inflacija i pada kupovna moฤ stanovniลกtva, pa se manje troลกi, a sa druge strane skuplja je proizvodnja“, objasnio je Staniฤ.
Na pitanje mogu li naลกi izvoznici da izdrลพe poveฤane troลกkove prevoza i sporiji transport robe, zbog duลพih puteva prevoza koji sad idu preko Poljske i baltiฤkih zemalja, on kaลพe da to zavisi od toga kolika ฤe traลพnja na ruskom trลพiลกtu biti za naลกom robom.
„Kljuฤni problem je depresijacija ruske rublje, jer roba koja se uvozi postaje za ruske potroลกaฤe skuplja i samim tim manje privlaฤna. A ลกto se tiฤe transporta, on je oteลพan zato ลกto duลพe traje i poveฤani su troลกkovi, ali je i dalje funkcionalan. Druga stvar je to ลกto se ne zna na koji naฤin ฤe nove sankcije uticati na tranzit kroz zemlje EU koje su na glanici sa Rusijom, pre svega mislim na Poljsku i baltiฤke zemlje“, napomenuo je Staniฤ.
Napomenuo je da je teลกko u kratkom roku naฤi alternativna trลพiลกta za srpsko voฤe, mada postoji moguฤnost da se deo te robe plasira u zemlji, a jedan deo izveze u Egipat.
„Ono ลกto je kljuฤno je da su sada pregovori u okviru PKS-a sa partenrima koji su na egipatskom trลพiลกtu i zainteresovani su za jabuke koje se proizvode u Srbiji, a namenjene su ruskom trลพiลกtu. Potrebno je potpisati odreฤenje dokumente da bi taj izvoz bio jednostavniji“, najavio je Staniฤ.
On je rekao kako je moguฤe da, ukoliko rusko trลพiลกte u duลพem roku bude nedostupno naลกim izvoznicima, zbog toga ลกto ฤe ekonomske posledice krize potrajati, odreฤene koliฤine robe namenjene tom trลพiลกtu budu preusmerene na neka druga.
Staniฤ kaลพe da oteลพan plasman robe moลพe da ugrozi proizvodnju, jer je to princip spojenih sudova, ลกto ฤe se pre svega odraziti na Evropu.
„Tu se istiฤe porast cena energenata, veลกtaฤkog ฤubriva koje je znaฤajno za poljoprivrednu proizvodnju, gorivo neophodno za mehanizaciju. A i druge sirovine kao ลกto su metali kojima Rusija snabdeva evropsko trลพiลกte dovode do toga da, kada se potroลกe postojeฤe zalihe, nove kada se budu nabavljale ฤe biti po viลกim cenama i to moลพe dovesti do smanjenja proizvodnje u fabrikama. Kada imate inflatorni pritisak, manju traลพnju i veฤe troลกkove, moลพe da se desi da zbog toga ลกto ulazimo u period stagflacije, niskih stopa rasta, da fabrike smanje proizvodnju ili da je moลพda obustave na odreฤenim trลพiลกtima“, ocenjuje Staniฤ.
On naglaลกava da ova kriza za Srbiju nosi potencijalno veฤe rizike od one pandemijske, jer sada postoje politiฤki pritisci koji mogu ugroziti Srbiju kao poลพelju investicionu destinaciju.
„Srbija je koristila svoje prednosti da bude privlaฤna za mnoge investitore, jer ima sa mnogim zemljama sporazume o slobodnoj trgovini, pa je privlaฤna pre svega onima koji dolaze iz Zapadne Evrope, jer njihov je interes da nastave da posluju sa tim trลพiลกtima. Mi imamo informacije da odreฤene firme iz tekstilne industrije, hemijske industrije su na neki naฤin smanjile proizvodnju, jer su primarno bile orijentisane na rusko trลพiลกte, ali i dalje ne odustaju od njega. I dalje oฤekuju da ฤe za nekoliko meseci ta kriza da se prebrodi i trลพiลกte da nastavi da funkcioniลกe. Ne baลก kao pre toga, ali da ฤe trgovina biti moguฤa“, rekao je Staniฤ.
On ocenjuje da ฤe ove godine stopa srpskog BDP-a svakako biti niลพa od projektovanih 4,5 odsto.
Napominje da ฤe se ekonomske posledice rata oseฤati u duลพem periodu i da bi tako bilo ฤak i kada bi se sukob zavrลกio danas.
Staniฤ oฤekuje da ฤe drลพava posegnuti za odreฤenim merama koje treba da obezbede ekonomsku stabilnost kroz pomoฤ kompanijama koje su vitalno orijentisane na izvoz u Rusiju, a zatim i stanovniลกtvu koje ฤe biti izloลพeno uticaju inflatornog pritiska, padu kupovne moฤi i daljem rastu troลกkova ลพivota.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com