Savic: SRB za sada ne oseca krizu, ima dovoljno hrane i nafte

BEOGRAD – Kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom dovela je do toga da svet viลกe nikada neฤ‡e izgledati kao ranije, a Srbija je negde izmeฤ‘u Istoka i Zapada i ne oseฤ‡a trenutno posledice krize, koja ฤ‡e je, meฤ‘utim, svakako pogoditi, izjavio je ekonomista Ljubodrag Saviฤ‡.

One je za Tanjug Istako da je Srbija poljoprivredna zemlja koja ima sreฤ‡u da u ovom trenutku ne oseฤ‡a nedostatak hrane, kao i da ima ugovor sa Rusijom, pa se trenutno ne oseฤ‡a ni nedostatak gasa.

Prema njegovim reฤima, svetska ekonomska kriza je daleko teลพa nego ลกto graฤ‘ani to oseฤ‡aju.

„Mi u Srbiji imamo, rekao bih malo sreฤ‡u, kriza je pristutna, ali ne kao u visokorazvijenim zemljama – u Nemaฤkoj hleb treba da koลกta 10 evra“, kazao je Saviฤ‡.

Podsetio je da je svetska ekonomska kriza prisutna joลก od poฤetka pandemije i istakao da je potpuno drugaฤija od one 2009. godine, koja je bila deo monetarnog fenomena i koju su strane zemlje brzo savladale.

Naveo je da se svet sada suoฤava sa gasnom energetskom krizom, nedostacima uglja i materijala za proizvodnju i industriju, kao i sa sankcijama Rusiji, koja je bila sirovinski izvoznik za Evropu.

Ekonomista je ocenio da Rusija moลพe mnogo viลกe izdrลพati nego Evropa, jer je ruski narod, kako je rekao, navikao da trpi, za razliku od Nemaca i drugih evropskih naroda koji nisu imali ratne i odbrambene krize.

Saviฤ‡ je upozorio da se lako mogu obistiniti reฤi premijera Maฤ‘arske Viktora Orbana, koji je rekao da sankcije mogu da donesu viลกe ลกtete onima koji ih uvode, nego onima kojima su namenjene.

Saviฤ‡ smatra da je Srbija u manjem ekonomskom, nego politiฤkom problemu, jer trpi pritiske iz Evrope.

„Srbija ima hranu, uvek dobro prolaze zemlje koje imaju prehrambenu sigurnost. Srpska komparativna prednost je ลกto ima proizvoฤ‘aฤe ลกirom Vojvodine, koji imaju viลกkove hrane – neฤ‡emo biti gladni, a moลพemo da zaradimo popriliฤno veliki novac, jer sada je cena svih tih proizvoda otiลกla daleko“, objasnio je on.

Meฤ‘utim, upozorio je da se mora razmiลกljati dugoroฤno i da je na vladi da donosi adekvatne mere za narednu godinu, jer cene imputa skaฤu, pa ฤ‡e samam tim skakti i cene proizvoda.

Naglasio je da u ovom trenutku nema razloga za strah u Srbiji, ali treba raziลกljati dugoroฤno, jer ฤ‡e se, kako je ocenio, „vojna situacija ubrzo zavrลกiti“, ali ฤ‡e posledice biti trajne.

Evropa ne moลพe da prihvate ฤinjenicu da jedna mala zemlja koja je kandidat za ฤlanicu EU, nije uvela sankcije Rusiji, pa, kako navodi Saviฤ‡, vrลกi pritiske i ne dozvoljava da se u Srbiji ostvari ekonomski prosperitet u ovoj situaciji.

„Mi znamo ลกta su sankcije, Rusi su nam vaลพan partner, kako politiฤki, tako i zbog gasa i nafte, ali i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Evropa vrลกi pritisak na naลกe avio kompanije, oni hoฤ‡e da nas svedu na jedan let, koliko je bilo pre uvoฤ‘enja sankcija Rusiji“, naveo je Saviฤ‡.

Kada je reฤ o „rubljizaciji nafte“, Saviฤ‡ tvrdi da to nije „oฤajniฤki potez“ predsednika Rusije Vladimira Putina, veฤ‡ odliฤna ideja, jer ฤ‡e se tako potiskivati dolar, a jaฤati ruska rublja.

Objasnio je da Rusija sa Kinom i Indijom, zapravo, pokuลกava da istisne dolar, kao jedino sredstvo plaฤ‡anja u svetu.

„Kada se uvede rublja ili neka druga valuta kao alternativno sredstvo plaฤ‡anja, nema viลกe Amerika te ekskluzivne moguฤ‡nosti koje je imala“, kazao je Saviฤ‡.

Takoฤ‘e, ocenio je da Rusi neฤ‡e traลพiti od Srbije da plaฤ‡a u rubljama, istiฤuฤ‡i da ฤ‡e Srbija imati povlastice i da ih veฤ‡ ima kakve nigde nisu u svetu.

Dodao je da postoji moguฤ‡nost da zapadne kompanije trenutno razmiลกljaju da doฤ‘u u Srbiju, kako bi iskoristile benefite koje uลพiva od Rusije, ali je naglasio da je to za sada u domenu novinarskih spekulacija.

Na pitanje kako ฤ‡e se rat u Evropi odraziti na Srbiju i ลกta nas ฤceka posle rata, Saviฤ‡ je ocenio da ฤ‡e u vojnom smislu ova situacija „relativno brzo prestati“, ali da ฤ‡e ostati sankcije uvedene Rusiji i svet neฤ‡e nikada viลกe biti isti.

„Vrลกi se drugaฤija preraspodela sveta, mi smo naravno negde izmeฤ‘u, imamo interese na obe strane. Sve cene proizvoda ฤ‡e u veฤ‡oj ili manjoj meri skoฤiti. Mi smo zemlja koja je dobro ukljuฤena u spoljno trgovinsku razemnu sa svetom, oko dve treฤ‡ine naลกe spoljnotrgovinske razmene ide sa EU, nije moguฤ‡e da ostanemo imuni na globalnu krizu“, rekao je Saviฤ‡.

Naglasio je da su strane kompanije i investicije bile jedan znaฤajan izvor prihoda u Srbiji, kao i da su one umnogome doprinele razvoju, te upozorio da ฤ‡e te kompanije smanjivati svoj posao zbog krize, ลกto ฤ‡e dovesti do gubitka radnih mesta u Srbiji.

Takoฤ‘e, ekonomista smatra da ฤ‡e zbog globalne ekonomske krize i najavljenog rasta referentnih kamatnih stopa americkog Feda na 1,9, Evropa korigovati svoju kamatnu stopu, ลกto ฤ‡e dovesti do jaฤih kurseva evra.

Kada je u pitanju trลพiลกte nekretnina, Saviฤ‡ kaลพe da je njegov stav da cene nekretnina u Srbiji moraju iฤ‡i dole, jer biznisi propadaju, a doฤ‡i ฤ‡e i do smanjivanja traลพnje.

Ekonomista je poruฤio da joลก nije doลกlo vreme da se u Srbiji odreฤ‘uju finansijski prioriteti, ali i upozorio da ฤ‡e u buduฤ‡nosti „svako za sebe morati da razvije strategiju, kako bi se liลกili stvari koje nisu nuลพne“.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com