BEOGRAD – Kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom dovela je do toga da svet viลกe nikada neฤe izgledati kao ranije, a Srbija je negde izmeฤu Istoka i Zapada i ne oseฤa trenutno posledice krize, koja ฤe je, meฤutim, svakako pogoditi, izjavio je ekonomista Ljubodrag Saviฤ.
One je za Tanjug Istako da je Srbija poljoprivredna zemlja koja ima sreฤu da u ovom trenutku ne oseฤa nedostatak hrane, kao i da ima ugovor sa Rusijom, pa se trenutno ne oseฤa ni nedostatak gasa.
Prema njegovim reฤima, svetska ekonomska kriza je daleko teลพa nego ลกto graฤani to oseฤaju.
„Mi u Srbiji imamo, rekao bih malo sreฤu, kriza je pristutna, ali ne kao u visokorazvijenim zemljama – u Nemaฤkoj hleb treba da koลกta 10 evra“, kazao je Saviฤ.
Podsetio je da je svetska ekonomska kriza prisutna joลก od poฤetka pandemije i istakao da je potpuno drugaฤija od one 2009. godine, koja je bila deo monetarnog fenomena i koju su strane zemlje brzo savladale.
Naveo je da se svet sada suoฤava sa gasnom energetskom krizom, nedostacima uglja i materijala za proizvodnju i industriju, kao i sa sankcijama Rusiji, koja je bila sirovinski izvoznik za Evropu.
Ekonomista je ocenio da Rusija moลพe mnogo viลกe izdrลพati nego Evropa, jer je ruski narod, kako je rekao, navikao da trpi, za razliku od Nemaca i drugih evropskih naroda koji nisu imali ratne i odbrambene krize.
Saviฤ je upozorio da se lako mogu obistiniti reฤi premijera Maฤarske Viktora Orbana, koji je rekao da sankcije mogu da donesu viลกe ลกtete onima koji ih uvode, nego onima kojima su namenjene.
Saviฤ smatra da je Srbija u manjem ekonomskom, nego politiฤkom problemu, jer trpi pritiske iz Evrope.
„Srbija ima hranu, uvek dobro prolaze zemlje koje imaju prehrambenu sigurnost. Srpska komparativna prednost je ลกto ima proizvoฤaฤe ลกirom Vojvodine, koji imaju viลกkove hrane – neฤemo biti gladni, a moลพemo da zaradimo popriliฤno veliki novac, jer sada je cena svih tih proizvoda otiลกla daleko“, objasnio je on.
Meฤutim, upozorio je da se mora razmiลกljati dugoroฤno i da je na vladi da donosi adekvatne mere za narednu godinu, jer cene imputa skaฤu, pa ฤe samam tim skakti i cene proizvoda.
Naglasio je da u ovom trenutku nema razloga za strah u Srbiji, ali treba raziลกljati dugoroฤno, jer ฤe se, kako je ocenio, „vojna situacija ubrzo zavrลกiti“, ali ฤe posledice biti trajne.
Evropa ne moลพe da prihvate ฤinjenicu da jedna mala zemlja koja je kandidat za ฤlanicu EU, nije uvela sankcije Rusiji, pa, kako navodi Saviฤ, vrลกi pritiske i ne dozvoljava da se u Srbiji ostvari ekonomski prosperitet u ovoj situaciji.
„Mi znamo ลกta su sankcije, Rusi su nam vaลพan partner, kako politiฤki, tako i zbog gasa i nafte, ali i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Evropa vrลกi pritisak na naลกe avio kompanije, oni hoฤe da nas svedu na jedan let, koliko je bilo pre uvoฤenja sankcija Rusiji“, naveo je Saviฤ.
Kada je reฤ o „rubljizaciji nafte“, Saviฤ tvrdi da to nije „oฤajniฤki potez“ predsednika Rusije Vladimira Putina, veฤ odliฤna ideja, jer ฤe se tako potiskivati dolar, a jaฤati ruska rublja.
Objasnio je da Rusija sa Kinom i Indijom, zapravo, pokuลกava da istisne dolar, kao jedino sredstvo plaฤanja u svetu.
„Kada se uvede rublja ili neka druga valuta kao alternativno sredstvo plaฤanja, nema viลกe Amerika te ekskluzivne moguฤnosti koje je imala“, kazao je Saviฤ.
Takoฤe, ocenio je da Rusi neฤe traลพiti od Srbije da plaฤa u rubljama, istiฤuฤi da ฤe Srbija imati povlastice i da ih veฤ ima kakve nigde nisu u svetu.
Dodao je da postoji moguฤnost da zapadne kompanije trenutno razmiลกljaju da doฤu u Srbiju, kako bi iskoristile benefite koje uลพiva od Rusije, ali je naglasio da je to za sada u domenu novinarskih spekulacija.
Na pitanje kako ฤe se rat u Evropi odraziti na Srbiju i ลกta nas ฤceka posle rata, Saviฤ je ocenio da ฤe u vojnom smislu ova situacija „relativno brzo prestati“, ali da ฤe ostati sankcije uvedene Rusiji i svet neฤe nikada viลกe biti isti.
„Vrลกi se drugaฤija preraspodela sveta, mi smo naravno negde izmeฤu, imamo interese na obe strane. Sve cene proizvoda ฤe u veฤoj ili manjoj meri skoฤiti. Mi smo zemlja koja je dobro ukljuฤena u spoljno trgovinsku razemnu sa svetom, oko dve treฤine naลกe spoljnotrgovinske razmene ide sa EU, nije moguฤe da ostanemo imuni na globalnu krizu“, rekao je Saviฤ.
Naglasio je da su strane kompanije i investicije bile jedan znaฤajan izvor prihoda u Srbiji, kao i da su one umnogome doprinele razvoju, te upozorio da ฤe te kompanije smanjivati svoj posao zbog krize, ลกto ฤe dovesti do gubitka radnih mesta u Srbiji.
Takoฤe, ekonomista smatra da ฤe zbog globalne ekonomske krize i najavljenog rasta referentnih kamatnih stopa americkog Feda na 1,9, Evropa korigovati svoju kamatnu stopu, ลกto ฤe dovesti do jaฤih kurseva evra.
Kada je u pitanju trลพiลกte nekretnina, Saviฤ kaลพe da je njegov stav da cene nekretnina u Srbiji moraju iฤi dole, jer biznisi propadaju, a doฤi ฤe i do smanjivanja traลพnje.
Ekonomista je poruฤio da joลก nije doลกlo vreme da se u Srbiji odreฤuju finansijski prioriteti, ali i upozorio da ฤe u buduฤnosti „svako za sebe morati da razvije strategiju, kako bi se liลกili stvari koje nisu nuลพne“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com