BEOGRAD – Predlog Zakona o alternativnim investicionim fondovima, kao i Zakon o otvorenim investicionim fondovima s javnom ponudom, biće na dnevnom redu Skupštine Srbije 2. oktobra, a nadležni ističu da bi ti propisi trebalo da pruže veći stepen sigurnosti potencijalnim investitorima iz inostranstva, ali i domaćim.
Kako je ranije Tanjugu rečeno u Ministarstvu finansija, jedan od najvažnijih ciljeva zakona o alternativnim investicionim fondovima jeste da se obezbedi da potencijalni investitori imaju isti stepena zaštite koju imaju u EU, što bi doprinelo većem poverenju i sigurnosti ulaganja.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je ove nedelje da se tim Zakonom predviđa oslobađanje od poreza na kapitalni dobitak, a sve u cilju da se pospeši tržište kapitala.
Taj propis treba detaljnije da uredi uslove za rad društava za upravljanje alternativnim investicionim fondovima, kao i za osnivanje ili organizovanje ovih fondova. Uslovi se odnose na izdavanje dozvole, minimalni kapital, uslove poslovanja, upravljanje likvidnošcu, upravljanje rizicima, organizacione zahteve, politiku nagrađivanja, transparentnost, pouzdano i objektivno vrednovanje imovine.
Viši savetnik Udruženja finansijskih institucija Vladimir Đordević kaže za Tanjug da je svrha uređivanja ove oblasti prvenstveno u stvaranju okvira za razvoj drugih vidova finansiranja sektora malih i srednjih predzueća, osim bankarskih kredita.
Zakon o alternativnim investicionim fondovima, izmedu ostalog, otvara prostor za finansiranja startapova, koji teško pronalaze okvir zadovoljavanja bankarskih kriterijuma za odobravanje kredita, ističe sagovornik Tanjuga.
On navodi da se aktivnost takozvanih venčur kapital (venture capital) fondova do sada obavljala registrovanjem doo, što nije pravo rešenje ni za investitore ni za one koji su korisnici tih sredstava.
„Uređivanje zakonskog okvira prvenstveno donosi sigurnost svima. Zakon ne pravi razliku između domaćih i stranih investitora, ali će doprineti da strani investitori lakše donesu odluku da udu na tržište koje ima njima poznat regulatorni okvir, jer u oba zakona, i o alternativnim investicionim fondovima I o otvorenim fondovima sa javnom ponudom, relevantna je evropska regulativa“, objasnio je Đorđević.
Otvoreni investicioni fondovi postoje više od decenije, I trenutno postoji šest društava za upravljanje, a oko 20 fondova.
Imovina pod upravljanjem iznosi oko 220 miliona evra.
„Kako bi se privukli investitori za dolazak na naše tržište, potrebno je nastaviti sa stvaranjem uslova za što veću makroekonomsku ravnotežu, kreiranjem poznatog regulatornog okvira koji pruža pravnu sigurnost svim ucesnicima na tržištu, bez obzira na njihovu ulogu i zemlju porekla, ali je potrebno kreirati i odredene fiskalne podsticaje, narocito u oblastima koje se žele podržati u razvoju, na primer, ulaganje u IT sektor, startapove…, ističe sagovornik Tanjuga.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com