Telekom ulozio 4,5 mlrd evra u svoj razvoj tokom 25 god rada

BEOGRAD – Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Luฤiฤ‡ izjavio je danas, povodom jubileja 25 godina preduzeฤ‡a, da je Telekom u tom periodu uloลพio ukupno 4,5 milijardi evra u svoj razvoj i od malog operatera fiksne telefonije postao veliki telekomunikacioni operater i lider u regionu.

„Istovremeno smo isplatili u tom periodu i milijardu i 50 miliona evra dividendi“, rekao je Luฤiฤ‡.

On je gostujuฤ‡i na TV Prva podsetio da je Telekom Srbija nastao 1. juna 1997. godine i istakao da je Telekom od jednog relativnog malog operatera u Srbiji postao regionalni lider sa viลกe od 11 miliona korisnika fiksne i mobilne telefonije, interneta i televizije.

„Postali smo i jedna vrsta znaฤajne medijske kuฤ‡e u regionu, poลกto smo prisutni u ลกest zemalja bivลกe Jugoslavije, pre svega sa naลกim sportskim kanalom Arena, kao i filmskim kanalom Superstar“, naveo je Luฤiฤ‡.

Naglasio je da je Telekom Srbija tako postao ne samo veliki telekomunikacioni operater u regionu veฤ‡ i medijska kuฤ‡a.

„Izneo bih dva fascinantna podatka iz naลกe istorije. Mi smo ukupno za 25 godina uloลพili 4,5 miljardi evra u naลก razvoj, ali istovremeno smo milijardu i 50 miliona evra platili dividendi za sve ove godine. Tako da se radi definitivno o najsnaลพnijoj kompaniji koju Srbija ima i koja je i dalje u veฤ‡inskom vlasniลกtvu drลพave“, istakao je Luฤiฤ‡.

On je rekao da je Telekom 2021. zavrลกio sa izuzetno dobrim rezultatima i znaฤajnim rastom prihoda, koji je napravljen pre svega u Srbiji.

„Mi smo napravili rast prihoda od 17 odsto, prihod u Srbiji od 108 milijardi dinara, a na nivou grupe preko 150 milijardi i potpuno je izvesno da ฤ‡emo mi ove godine u Srbiji preฤ‡i magiฤnu cifru od milijardu evra prihoda, dok ฤ‡emo na nivou grupe preฤ‡i milijardi i po evra prihoda, ลกto je nama veoma bitno jer sada i van Srbije prihod postaje znaฤajan i biฤ‡e veฤ‡i od 500 miliona evra“, naveo je on.

Luฤiฤ‡ istiฤe da raste i profitabilnost Telekoma, tako da je EBITDA odnosno profit pre oporezivanja i amortizacije bio proลกle godine na nivou grupe 55 milijardi dinara, a Telekoma 45 milijardi.

„Posebno je dobro ลกto je taj trend i u ovoj godini i da je 2022. u Srbiji kada se posredi sa 2021. samo za tri meseca zabeleลพili smo veฤ‡i prihod od 50 miliona evra i taj profit pre amortizacije od 30 miliona“, kaลพe ฤelnik Telekoma.

Kako je rekao, to samo govori da ฤ‡e finansijski rezultati Telekoma biti bolji nego ลกto su predvideli i da ฤ‡e ove godine isplatiti 6,7 milijardi dinara akcionarima.

Luฤiฤ‡ je naveo da su na uspeh Telekoma uticale najviลกe tri stvari, od ฤega je presudna poslednja, a to su: kada je Telekom 2001. krenuo sa ubrzanim razvojem mobilne telefonije, zatim 2007. kada je poฤela ekspanzija Telekoma van Srbije, pre svega u Srpskog i CG.

Luฤiฤ‡ je dodao da je treฤ‡a stvar, nova strategija uvedena 2018. godine kojom je reลกen vrlo nepovoljan poloลพaj na trลพiลกtu koju je Telekom imao.

Naveo je da Telekom pre samo tri i po godine u velikim gradovima u Srbiji nije imao skoro uopลกte tv korisnika ili manje od jedna odsto.

„Imali smo Arenu slabiju od konkurencije, a nismo imali ni Foks kanale, niti druge brend kanale. Napravili smo novu strategiju Telekoma baziranog na razvoju optiฤkog i brzog interneta, ali i ulaganju u sadrลพaje i digitalne servise“.

Luฤiฤ‡ je je naglasio da je cilj da Telekom sve viลกe bude vlasnik sopstvene produkcije, poลกto ljudi u buduฤ‡nosti neฤ‡e kupovati skup kanala nego sadrลพaja.

Zato imamo sada najveฤ‡u produkciju filmova i serija, istakao je on i dodao da je Telekom uspeo da ispromoviลกe srpsku kinematografiju.

„Prodajemo serije na pet kontinenata, u Severnoj i Juลพnoj Americi, Aziji, Evropi i Australiji. U Aziji smo napravili partnerstvo sa Dizni plusom koji je sada i najveฤ‡a rastuฤ‡a platforma u svetu. U Australiji na javnom servisu ฤ‡e se emitovati naลกa serija Crna svadba“, rekao je Luฤiฤ‡.

Takoฤ‘e, dodaje da Telekom uspeo da objedini sav kvalitetan fudbal na jednm mestu, tako da ฤ‡e od avgusta tu biti i prenosi Premijer lige.

Naglasio je da je Telekom uspeo da dovede i dva velika brenda informativnog sadrลพaja Juronjuz i Blubmerg.

„Bila je promocija Blubmerga koji ฤ‡e do kraja juna krenuti sa radom. Blubmerg je brend preciznih i taฤnih ekonomskih vesti i dolazak Blubmerga je vrlo bitan za ovaj region, pogotovo sada kada dolazi period nestabilnosti u svetu sa stanoviลกta ekonomskih predviฤ‘anja i dolazak takvog brend pomoฤ‡i ฤ‡e srpskim kompanijama ne samo da se promoviลกu, nego i na jedna dobar naฤin da se informiลกu o predviฤ‘anjima“, rekao je Luฤiฤ‡.

Telekom je ranije najavio izdavanje evroobveznica, a Luฤiฤ‡ istiฤe da je to bitno i za celu Srbiju.

Kaลพe da ฤ‡e Telekom biti prva srpska kompanija koja ฤ‡e izdati evroobveznice na evropsko trลพiลกte, ลกto je vrlo bitno za Telekom koji ima veliku planove da ลกiri svoje poslovanje u zemljama EU i SAD.

„Izlaskom na berzu i izdavanjem korporativnih obveznica privlaฤite nove investitore, pre svega ameriฤke i tako jaฤa transparentnost rada kompanije, jer kvartalno izveลกtava investitore o poslovanju. Izlaskom na evrposku berzu Telekom pokazuje da ima visok nivo transparentnog poslovanja. Proลกli smo veฤ‡ taj odit meฤ‘unarodnih kreditnih agencija i svake godine davanjem ocena tih agencija je znak dobrog poslovanja firme“, istakao je Luฤiฤ‡.

Kaลพe da ฤ‡e Telekom dobijati sve bolje kreditne ocene i moฤ‡i na trลพiลกtu kapitala da se zaduลพuje po dosta povoljnim uslovima i da se ลกiri po Evropi i Americi.

Luฤiฤ‡ je istakao da Telekom moลพe da postane respektabilan igraฤ u svetskim okvirima, poลกto je u pravo vreme transformirao poslovanje i fokusirao razvoj na digitalnim servisima i sadrลพajima.

On je podsetio da je Telekom vlasnik prvog preduzetniฤkog fonda za finansiranje startap ideja i da ฤ‡e zajedno sa mladima napraviti digitalne i softverske ideje koje ฤ‡emo izvoziti po celom svetu.

Luฤiฤ‡ je rekao da ฤ‡e Telemom postati mobilni operater u tri zemlje, u Severnom Makedoniji, ล vajcarskoj i Nemaฤkoj.

„U Nemaฤkoj ฤ‡emo do kraja godine postati mobilni operator, svi ljudi iz dijaspore ฤ‡e moฤ‡i da koriste naลกu karticu u Nemaฤkoj. Ako koriste u Nemaฤkoj bilo koju mreลพu, moฤ‡i ฤ‡e sa tim brojem da preฤ‘u u naลกu mreลพu i to ฤ‡e biti takoฤ‘e nemaฤki broj sa vrlo atraktivnom tarifom za Nemaฤku, ali kada se bude dolazilo u Srbiju, BiH i CG neฤ‡e biti rominga“, zakljuฤio je Luฤiฤ‡.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com