BEOGRAD – Republika Srpska samo do pre nekoliko godina nije imala ni metar auto-puta, sada ima 106 kilometara, a plan je da do 2030. izgradi ukupno 420 kilometara auto-puteva, izjavio je danas ministar saobraćaja Neđo Trninić.
Na panelu posvećenom promovisanju infrastrukturnog povezivanja u Jugoistočnoj Evropi u okviru 19. Ekonomskog samita Srbije na kome su učestvovali i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, Trninić je rekao da Srpska ima ambicozne planove koje je spremna da realizuje.
On je govorio o važnosti regionalnog infrastrukturnog povezivanja i naveo da Srpska prioritet daje povezivanju sa Beogradom, te zahvalio Srbiji na pomoći u realizaciji infarstrukturnih projeketa.
“Most u Bratuncu izgađen je sredstvima Šrbije. Srbija će da gradi i most u Rači, a pomaže i kod izgradnje autoputeva od Bjeljine prema Rači”, rekao je Trninić.
Naveo je da će dalje povezivanje sa Beogradom ići od istočne granice Brčko Distrikta do Bjeljine, dužine od 30 kilometara u šta će biti uloženo oko 240 miliona evera, i od Bjeljine do Rače što je oko 17 kilometara gde će se graditi most na Savi.
“Srbija je izrazila spremnost da taj most radi o svom trošku”, rekao je Trninić i naveo da je to deo prstena povezivanja Sarajeva sa Beogradom.
Naveo je i da se u Srskoj gradi i auto-put na Koridoru 5 C čija je vrednost oko 500 miliona evra.
“Nadam se grantu od 100 miliona evra. To će doprineti svakako jeftinijoj izgradnji”, dodao je Trninić.
Ministar saobraćaja Republike Srpske rekao je da izgrađen auto-put od Banjaluke do Doboja, dužine 72 kilometara i to sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, poput EBRD i EIB.
“Planiramo da nastavimo tu saradnju, pogotovo na koridoru 5 C kroz Sršpku dužine 46 kilometara”, kaže Trninić.
U fazi realizacije je, naveo je Trninić, izgradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora, dužine 42 kilometera.
“Potpisali smo koncesioni ugovor sa jednom kineskom kompanijom i trenutno je u toku faza pirpremnih radova. Pripremni radovi i izgradnja treba da traju pet godina, a onda koncesija 30 godina. Za sada to sve ide po planu”, kaže Trninić.
Plan je, kaže, da Republika Srpska u naredne dve godine uloži oko 250 miliona evra u izgradnju mreže magistralnih i regionalnih puteva.
Srpska, kaže, očekuje skori početak radova na izgradnji magistralnog puta od Foče prema Šćepan Polju, a sa Crnom Gorom razgovora o potpisivanju međudržavnog sporazuma o izgradnji mosta i svemu ostalom štt podrazumeva sporazum o graničnim prelazima.
“Nadam se da ćemo i taj projekat dužine 20 kilometara i vrednosti oko 78 miliona evra vrzlo brzo realizovati”, dodao je Trninić.
Kako je rekao, izgradnja putne infrastrukture će omogućiti Reepublici Srpskoj da bude potpuno uključena u mrežu puteva koji povezuju Jugositočnu Evropu.
“Iinfrastrukturni projekti će povezivati i privredu i ljude u regionu i unapređivati odnose. Nadam se da će to biti motiv da ljudi razmišljaju o budućnosti, a ne o prošlosti koja je, nažalost, i dalje tema na našem prostoru”, kaže Trninić.
Naglasio je i da očekuje da će regionalno infrastrukturno povezivanje omogućiti šansu za razvoj i sprečiti odlazak mladih u inostranstvo.
Žužana Hargitai iz EBRD-a je rekla da u nacionalnim strategijama razvoja u regionu može da se vidi odraz evropskih mreža puteva.
“Zajedno sa EIB finasiramo projekte koji predstavljaju rezultat nacionalnih strategija”, rekla je Hargait i navela da treba što pre vidite opipljive rezultate u tim projektima.
Antonio Lorenco iz EIB-a kaže da su dobri projekti oni koji generišu razvoj, nova radna mesta i daju mogućnost kompanijama u regionu da se povežu, za razliku od loših koji ne donose dovoljnu korist za neku zemlju ili region.
Naveo je i da je dobro što EU i kroz EBRD i kroz investicioni okvir Zapadnog Balkana pruža grantove kako bi olakšala implementaciju projekata.
“Važno je da se projekti procene na odgovarajući način”, rekao je Lorenco i cestitao vlastima u regionu na pripremi projekata i njihovoj implementaciji, ali i naveo da svakako i tu postoji prostor za unapredenjenje.
Podrška koju EU pruža regionu važna je ne samo za Zapadni Balkan, već i za samu Uniju, naveo je Lorenco i dodao da je region okružen zemljama EU, te da bi voleo da se „i ovaj region pridruži EU”.
Simon Elis iz Svetske banke rekao je da izgradnja koridora na Zapadnom Balkanu omogućava razvoj, ali i ukazao na to da oni zaobilaze mnoga mesta i da se mora voditi računa i o razvoju tih sredina.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com