Tržište Evroazije šansa, ka EU „korak po korak“

BEOGRAD – Strateški pravac Srbije je pridruživanje EU, ali tu idemo „korak po korak“, a u međuvremenu sporazumom sa Evroazijskom ekonomskom unijom stvorićemo veće mogućnosti za našu privredu, rekla je danas u izjavi za Tanjug direktorka Sektora za međunarodne odnose u Privrednoj komori Srbije Jelena Jovanović.

„Mi kada smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, potpisali smo pregovaranje po svim poglavljima, spoljna politika i spoljna trgovina sa EU se pregovara u poglavlju 30, pa kada budemo otvorili to poglavlje videćemo šta će sve to doneti“, ocenila je ona posle najava da će EU insistirati da sporazum sa Evroazijskom unijom raskinemo pre pristupanja EU.

Tehnički se sa Evroazijskom unijom pregovara više od dve godine i potpisavanje sporazuma najavljeno je za 25. oktobar u Moskvi, a Jovanović očekuje da će stupiti na snagu tokom sledeće godine.

„Tako će 99 procenata robe koja ima poreklo iz Srbije biće na slobodnom režimu, a donosi nam tržište od 183 miliona ljudi, sa još četiri nove zemlje gde nemamo toliko razvijenju spoljnotrgovinsku razmenu kao što su Belorusija, Kirgistan i Jermenija“, kaže ona i dodaje da bi ta tržišta trebalo razvijati.

Ističe da je naša glavna komparativna prednost za ta tržišta poljoprivreda.

„Tu je takođe i sadni materijal, zaštita životne sredine, delovi građevinske stolarije, jer se tamo puno gradi“, kaže ona i dodaje da je sigurna da mi kao zemlja od sedam miliona ljudi sigurno možemo pronaći mogućnosti na tržistu od 183 miliona stanovnika.

Kako ističe, na nama je da ovaj sporazum iskoristimo najbolje što možemo, a PKS će u narednom periodu organizovati niz seminara da privredncima objasni koji su to novi uslovi poslovanja odnosno koji su tehnički standardi koje kompanije moraju da ispune da bi izvozili na tržište evroazijske zajednice.

Do sada sa zemljama Evroazijske unije najveću spoljnotrgovinsku razmenu imamo sa Ruskom Federacijom koja je naš treći spoljnotrgovinski partner, a prošle godine smo prešli tri milijarde dolara ukupne robne razmene.

Najkrupnija je trgovina energentima, a ako nju izuzmemo mi smo u pozitivnom bilansu sa Ruskom Federacijom, kaže Jovanović i dodaje da tamo tradicionalno izvozimo poljoprivredne proizvode i tekstil, kao i da se „polako dodaju proizvodi veće dodate namene, nešto iz građevine i iz mašinske industrije“, rekla je Jovanović.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com