U Srbiji manje površina, a sve vredniji izvoz organske hrane
BEOGRAD – U Srbiji je organska proizvodnja sa 13.500 hektara u 2017. godini ostvarila izvoz od 24 miliona evra, a nacionalna asocijacija za organsku proizvodnju „Serbia organica“ formirala je javnu bazu proizvoÄaÄa i preraÄivaÄa kako bi potencijali bili bolje iskoriÅ¡Äeni i ostvareni joÅ¡ bolji rezultati, reÄeno je danas na promociji ove baze podataka, uraÄene uz podrÅ¡ku USAID-a.
Baza je deo sajta ovog udruÅŸenja i do sada su na njoj dostupni podaci 100 individualnih proizvoÄaca organske hrane koji su nosioci sopstvenog sertifikata od ukupno 434.
U Srbiji je 6.500 proizvoÄaÄa organske hrane a najveÄi broj njih rade u okviru grupnih sertifikata kao kooperanti, a robom trguju firme nosioci takvih sertifikata.
Prema poslednjim dostupnim podacima iz 2017. godine organska proizvodnja je bila na oko 13.500 hektara, što je samo 0,40 odsto ukupno obradivih površina u Srbiji.
„PovrÅ¡ine su jako su male, a u odnosu na 2016. godinu pale su za oko 1.500 hektara, dok sa druge strane broj proizvoÄaÄa ukljuÄenih u organsku proizvodnju porastao za oko par hiljada“, rekla je Ivana SimiÄ iz „Serbia organike“ i dodala da je teÅŸnja da se za narednih par godina doÄe do 50 hiljada hektara pod organskom proizvodnjom.
MeÄu organskim proizvodima u Srbiji najviÅ¡e je ÅŸitarica, pa voÄa, a zatim povrtarske proizvodnje i proizvodnje lekovitog i zaÄinskog bilja, kaÅŸe ona i dodaje da uglavnom izvozimo sirovinu, sa manjim stepenom prerade, a od polufinalne proizvode smrznuto voÄe pre svega jagodiÄasto.
„Izvoz intenzivno raste, za 5-6 godina je upetostruÄen, za godinu dana 2017. godine porastao za 4,5 miliona evra, i dostigao ukupan iznos 24 miliona evra. NajviÅ¡e se izvozi u NemaÄku, Holandiju i Francusku, a organska hrana iz Srbije stiÅŸe i do SAD, Kanade i Japana“, kaÅŸe Ivana SimiÄ.
U bazi organskih proizvoÄaÄa i preraÄivaÄa su podaci o povrÅ¡inama, statusu, standarde koje proizvoÄaÄ poseduje, o sertifikacionoj kuÄi, finalnom proizvodu koji ima, a poÅ¡to je veliko interesovanja stranih kupaca, biÄe i na engleskom.
„Jedna ideja je da dovedemo do bolje saradnje primarnih proizvoÄaÄa i preraÄivaÄa, kako se ne bi deÅ¡avalo da uvoze ono Å¡to mogu i ovde da kupe ali nisu znali da ima, drugi cilj je da dovedemo do unapreÄenja izvoza, tako Å¡to bi ih objedili na jednom mestu, ne samo primarne nego i proizvoÄaÄe gotovih proizvoda, da bi unapredili poslovanje svih“, kaÅŸe ona i dodaje da Äe svi podaci biti javni uz pristanak na to pri upisivanju.
Branislav RaketiÄ iz Ministarstva poljoprivrede ocenio je da je „sektor organske proizvodnje bitan i ima veliki potencijal“ i dodao da Äe „baza pomoÄi da imamo aÅŸurirane informacije o svakom proizvoÄaÄu i o koliÄinama koje prodaje“.
On je dodao da pored izvoza „moramo da ojaÄamo i domaÄe trÅŸiÅ¡te organskih proizvoda“ i dodao da kada su bile inicijative da se uvedu uÅŸine organske hrane u Å¡kole „nismo znali Äime raspolaÅŸemo, pa Äe nam i tu ova baza pomoÄi“.
RaketiÄ je najavio izmene zakona o organskoj proizvodnji radi usklaÄivanja sa zakonima EU i da Äe kroz visinu podsticaja i drugaÄiji model njihove raspodele nastaviti da razvijaju sektor organske proizvodnje.
Do formiranja baze organske proizvodnje doÅ¡lo je uz podrÅ¡ku projekta USAID za konkurentnu privredu u koji traje veÄ dve godine i gde je „Serbia organica“ jedna od partnera.
„Cilj je pravljenje odrÅŸivog sistema podrÅ¡ke srpskim preduzeÄima. Prerada voÄa i povrÄa su izvozni potencijal, drÅŸava ima svoje subvencije, a ono Å¡to nedostaje je bolja integracija naÅ¡e industrije, i edukacija kako doÄi na strana trÅŸiÅ¡ta a baza je platforma za to“, rekla je Jasmina Debeljak MaljkoviÄ zamenica direktor ovog USAID-ovog projekta.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.