BEOGRAD – U Privrednoj komori Srbije danas je poฤeo dijalog predstavnika drลพave i privrednika o novoj Strategiji razvoja malih i srednjih preduzeฤa i preduzetnika za period od 2023. do 2027. godine.
Drลพavni sekretar Ministarstva privrede, koji i vodi radnu grupu za izradu ove strategije, Milan Ljuลกiฤ za Tanjug je izjavio da ฤe u izradi ovog dokumenta najviลกe paลพnje biti posveฤeno digitalizaciji i zelenoj agendi.
„Radiฤemo na tome da malim i srednjim preduzeฤima pribliลพimo ciljeve koje ฤemo kao Ministarstvo privrede sprovoditi u narednih pet godina. Posebno ฤemo povesti raฤuna da pored finansijske podrลกke koju ฤemo pruลพiti ovom sektoru, da malim i srednjim preduzeฤima budemo i konsultantska podrลกka i da im pomognemo da se izbore sa krizama sa kojima se budu suoฤavala kao ลกto je aktuelna kriza“, rekao je Ljuลกiฤ.
Istakao je da su rezultati sprovoฤenja prethodne strategije koja se odnosila na period od 2015. do 2020. godine veoma dobri, naroฤito kada se zna da je u tom periodu bila i jedna kovid godina, jer je u tih pet godina zabeleลพen porast broja malih i srednjih preduzeฤa za 78.000 kao i broja zaposlenih.
Direktor Sektora za strateลกke analize, usluge i internacionalizaciju pri Privrednoj komori Srbije (PKS) Mihailo Vesoviฤ je istakao da drลพava ne zna uvek ลกta je dobro za privredu a da privreda ne zna uvek kako drลพava funkcioniลกe, ima li novca i nekada bi htela da se stvari dramaticno menjaju ลกto uvek nije moguฤe i da su zato vaลพni razgovori ovog tipa.
„Kada se strategija donosi kroz javno-privatni dijalog obezbeฤuje se da bude realna i prihvatljiva. Ona s jedne strane odslikava stanje i ลพelje privrede, a s druge strane drลพava kroz ovaj proces treba da objasni privrednicima da ne mogu da oฤekuju nemoguฤe“, pojasnio je Vesoviฤ.
Prema njegovim reฤima, nakon usvajanja dokumenta bi trebalo u razumnom vremenskom periodu a najmanje jednom godiลกnje razgovarati o tome ลกta se promenilo, da li su postignuti neki efekti, jesu li se promenile globalne okolnosti i moลพe li drลพava to da isprati.
„Suลกtina ovih razgovora je da svi privrednici neฤe imati iste stavove ali da treba da ih iznesu. Drago mi je da je Privredna komora Srbije partner u ovom procesu i razgovori bi trebalo da se obave na teritoriji cele Srbije“, rekao je Vesoviฤ i pozvao privrednike da iskoriste regionalne Privredne komore i ukljuฤe se u dijalog.
Direktorka Sektora preduzetniลกtva Privredne komore Srbije Branislava Simaniฤ za Tanjug je rekla da je cilj danaลกnjeg i buduฤih skupova na ovu temu da se ฤuje glas privrednika i malih i srednjih preduzeฤa a njih u Srbiji ima viลกe od 280.000.
„Cilj razgovora i donoลกenja strategije jeste smanjenje fiskalnih nameta privredi i unapreฤenje ambijenta poslovanja u naลกoj zemlji“, navela je Simaniฤ.
Da su fiskalni nameti problem preduzetnicima smatra i predsednik Udruลพenja preduzetnika Zrenjanina i predsednik Parlamenta preduzetnika PKS Miroslav ฤuriฤ.
On je za Tanjug rekao da fiskalnih i parafiskalnih nameta ima viลกe od 100 i da bi preduzetnicima koji osnivaju radnje, od velike pomoฤi bili stimulansi, kao i poreske olakลกice.
„Veoma je malo bespovratnih sredstava, pojavljuju se tu i tamo neki fondovi a sve ostalo su krediti. Teลกki su i uslovi poslovanja, male radnje su ugroลพene a naroฤito zanatstvo i nema viลกe ni ลกkola za zanate“, naveo je ฤuriฤ.
Istakao je da je veoma vaลพno ลกto su drลพava i Privredna komora prepoznale ovaj sektor sa viลกe od 280.000 preduzetnika i oko 400.000 zaposlenih.
„Dobro je ลกto ฤe do jeseni moฤi da se ฤuje glas preduzetnika i da se pokuลกa izaฤi u susret njihovim potrebama. Takoฤe i da se kroz izradu Zakona o zanatstvu i preduzetniลกtvu, kakav imaju sve zemlje u regionu, reลกi dosta stvari koje muฤe preduzetnike“, smatra on.
Rukovodilac GIZ Projekta za razvoj privatnog sektora Tomislav Kneลพeviฤ je naveo da GIZ podrลพa izradu nekoliko strateลกkih dokumenata u Srbiji i ocenio da Strategija za razvoj malih i srednjih preduzeฤa i preduzetnika mora da odgovori na sve izazove koje su donele krize i globalni trendovi poslednjih godina i meseci.
„Tu postoje i neke ลกanse za MSP, moลพda su se otvorile neke niลกe u kojima naลกa preduzeฤa imaju svoju ลกansu. Ono ลกto je definitivno jedan od globalnih izazova i dalje je digitalna transformacija, gde je Srbija otiลกla najdalje. Drugi izazov je malo noviji a to je zelena transformacija koja sigurno nije pitanje buduฤnosti nego veฤ sada stavlja nasa preduzeฤa pred izazove“, istakao je Kneลพeviฤ.
Strategija bi trebalo da se donese do kraja ove godine a predviฤeno je da se rasprave sliฤne danaลกnjoj, odrลพe i u drugim delovima Srbije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com