U strategiji MSP u fokusu digitalizacija i zelena agenda

BEOGRAD – U Privrednoj komori Srbije danas je poฤeo dijalog predstavnika drลพave i privrednika o novoj Strategiji razvoja malih i srednjih preduzeฤ‡a i preduzetnika za period od 2023. do 2027. godine.

Drลพavni sekretar Ministarstva privrede, koji i vodi radnu grupu za izradu ove strategije, Milan Ljuลกiฤ‡ za Tanjug je izjavio da ฤ‡e u izradi ovog dokumenta najviลกe paลพnje biti posveฤ‡eno digitalizaciji i zelenoj agendi.

„Radiฤ‡emo na tome da malim i srednjim preduzeฤ‡ima pribliลพimo ciljeve koje ฤ‡emo kao Ministarstvo privrede sprovoditi u narednih pet godina. Posebno ฤ‡emo povesti raฤuna da pored finansijske podrลกke koju ฤ‡emo pruลพiti ovom sektoru, da malim i srednjim preduzeฤ‡ima budemo i konsultantska podrลกka i da im pomognemo da se izbore sa krizama sa kojima se budu suoฤavala kao ลกto je aktuelna kriza“, rekao je Ljuลกiฤ‡.

Istakao je da su rezultati sprovoฤ‘enja prethodne strategije koja se odnosila na period od 2015. do 2020. godine veoma dobri, naroฤito kada se zna da je u tom periodu bila i jedna kovid godina, jer je u tih pet godina zabeleลพen porast broja malih i srednjih preduzeฤ‡a za 78.000 kao i broja zaposlenih.

Direktor Sektora za strateลกke analize, usluge i internacionalizaciju pri Privrednoj komori Srbije (PKS) Mihailo Vesoviฤ‡ je istakao da drลพava ne zna uvek ลกta je dobro za privredu a da privreda ne zna uvek kako drลพava funkcioniลกe, ima li novca i nekada bi htela da se stvari dramaticno menjaju ลกto uvek nije moguฤ‡e i da su zato vaลพni razgovori ovog tipa.

„Kada se strategija donosi kroz javno-privatni dijalog obezbeฤ‘uje se da bude realna i prihvatljiva. Ona s jedne strane odslikava stanje i ลพelje privrede, a s druge strane drลพava kroz ovaj proces treba da objasni privrednicima da ne mogu da oฤekuju nemoguฤ‡e“, pojasnio je Vesoviฤ‡.

Prema njegovim reฤima, nakon usvajanja dokumenta bi trebalo u razumnom vremenskom periodu a najmanje jednom godiลกnje razgovarati o tome ลกta se promenilo, da li su postignuti neki efekti, jesu li se promenile globalne okolnosti i moลพe li drลพava to da isprati.

„Suลกtina ovih razgovora je da svi privrednici neฤ‡e imati iste stavove ali da treba da ih iznesu. Drago mi je da je Privredna komora Srbije partner u ovom procesu i razgovori bi trebalo da se obave na teritoriji cele Srbije“, rekao je Vesoviฤ‡ i pozvao privrednike da iskoriste regionalne Privredne komore i ukljuฤe se u dijalog.

Direktorka Sektora preduzetniลกtva Privredne komore Srbije Branislava Simaniฤ‡ za Tanjug je rekla da je cilj danaลกnjeg i buduฤ‡ih skupova na ovu temu da se ฤuje glas privrednika i malih i srednjih preduzeฤ‡a a njih u Srbiji ima viลกe od 280.000.

„Cilj razgovora i donoลกenja strategije jeste smanjenje fiskalnih nameta privredi i unapreฤ‘enje ambijenta poslovanja u naลกoj zemlji“, navela je Simaniฤ‡.

Da su fiskalni nameti problem preduzetnicima smatra i predsednik Udruลพenja preduzetnika Zrenjanina i predsednik Parlamenta preduzetnika PKS Miroslav ฤuriฤ‡.

On je za Tanjug rekao da fiskalnih i parafiskalnih nameta ima viลกe od 100 i da bi preduzetnicima koji osnivaju radnje, od velike pomoฤ‡i bili stimulansi, kao i poreske olakลกice.

„Veoma je malo bespovratnih sredstava, pojavljuju se tu i tamo neki fondovi a sve ostalo su krediti. Teลกki su i uslovi poslovanja, male radnje su ugroลพene a naroฤito zanatstvo i nema viลกe ni ลกkola za zanate“, naveo je ฤuriฤ‡.

Istakao je da je veoma vaลพno ลกto su drลพava i Privredna komora prepoznale ovaj sektor sa viลกe od 280.000 preduzetnika i oko 400.000 zaposlenih.

„Dobro je ลกto ฤ‡e do jeseni moฤ‡i da se ฤuje glas preduzetnika i da se pokuลกa izaฤ‡i u susret njihovim potrebama. Takoฤ‘e i da se kroz izradu Zakona o zanatstvu i preduzetniลกtvu, kakav imaju sve zemlje u regionu, reลกi dosta stvari koje muฤe preduzetnike“, smatra on.

Rukovodilac GIZ Projekta za razvoj privatnog sektora Tomislav Kneลพeviฤ‡ je naveo da GIZ podrลพa izradu nekoliko strateลกkih dokumenata u Srbiji i ocenio da Strategija za razvoj malih i srednjih preduzeฤ‡a i preduzetnika mora da odgovori na sve izazove koje su donele krize i globalni trendovi poslednjih godina i meseci.

„Tu postoje i neke ลกanse za MSP, moลพda su se otvorile neke niลกe u kojima naลกa preduzeฤ‡a imaju svoju ลกansu. Ono ลกto je definitivno jedan od globalnih izazova i dalje je digitalna transformacija, gde je Srbija otiลกla najdalje. Drugi izazov je malo noviji a to je zelena transformacija koja sigurno nije pitanje buduฤ‡nosti nego veฤ‡ sada stavlja nasa preduzeฤ‡a pred izazove“, istakao je Kneลพeviฤ‡.

Strategija bi trebalo da se donese do kraja ove godine a predviฤ‘eno je da se rasprave sliฤne danaลกnjoj, odrลพe i u drugim delovima Srbije.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com