U toku priprema softvera za pojednostavljenje procedura

BEOGRAD – U Srbiji trenutno posluje neลกto viลกe od 116. 000 pauลกalaca, ลกto je gotovo treฤ‡ina svih privrednih subjekata, a preduzetnici koji plaฤ‡aju porez pauลกalno uglavnom se najviลกe ลพale na birokratske prepreke u poslovanju, komplikovane administrativne procedure i naฤin oprezivanja.
Kaลพu da im problem predstavlja to sto na poฤetku poslovanja ne znaju koja ฤ‡e im biti visina poreza i kada ฤ‡e im stiฤ‡i reลกenje.
Imajuฤ‡i to u vidu Radna grupa za unapredenje sistema pauลกalnog oporezivanja trenutno razmatra nacrt predloga za izradu aplikativnog softvera koji ce omoguฤ‡iti automatizaciju poslovnog procesa i pojednostavljenje postupka utvrฤ‘ivanja poreske obaveze preduzetnicima.
U Poreskoj upravi za Tanjug kaลพu da je ideja da se formira softver uz pomoฤ‡ koga ฤ‡e na jednostavan naฤin, preko portala Poreske uprave buduฤ‡em preduzetniku moฤ‡i da se dostavi informacija u vezi iznosa poreske obaveze u sluฤaju otvaranja preduzetnicke radnje, odnosno koliko bi iznosili porezi i doprinosi za novoosnovane preduzetnike cime bi se postupak donoลกenja reลกenja pojednostavio i bio kraฤ‡i.
Takode, softver bi trebalo da donosi reลกenja postojecim preduzetnicima, ลกto ฤ‡e u znaฤajnoj meri pojednostaviti administriranje Poreske uprave, smanjiti troลกkovi i poveฤ‡ati efikasnost poslovnog procesa.
U Poreskoj upravi kaลพu da se uskoro ocekuje finaliziranje predloga i nakon toga rad na izradi softvera koji ฤ‡e omoguฤ‡iti donoลกenje reลกenja preduzetnicima pauลกalcima za narednu poslovnu godinu.
Inaฤe, najviลกe pauลกalaca je meฤ‘u taksistima, pravnicima i frizerima, a struฤnjaci ukazuju da se za ovaj oblik poslovanja ฤesto odluฤuju oni koji tek zapoฤinju svoj biznis i freelanceri.
Prema podacima Centra za istraลพivanje javnih politika freelanceri se u najveฤ‡em broju registruju kao pauลกalci u oblasti programiranja, kreativne industrije ili prevodilaฤkih usluga.
Osnivac aplikacije pausal (www.pausal.rs ) Sofija Popara Parmakoviฤ‡ objaลกnjava da je vaลพno ลกto je pokrenuta inicijativa da se problemi i razliฤita tumaฤenja otklone novom aplikacijom Poreske uprave, koja bi trebalo da omoguฤ‡i predvidanje visine poreskog reลกenja preduzetnicima i jasnije definiลกe kriterijume za utvrdivanje visine pauลกalnog oporezivanja.
U praksi se ฤesto deลกavaju joลก neke nelogiฤnosti koje bune one koji pokreฤ‡u posao u sistemu pauลกalnog oporezivanja.
„Zanimljiv je primer dva brata koja su registrovana okvirno u isto vreme, na istoj adresi i bave se istom delatnoลกฤ‡u, za koje je zaduลพen isti inspektor, ali se njihova poreska reลกenja razlikuju za nekoliko hiljada“, navodi primer Sofija Popara.
Takoฤ‘e, deลกavalo se za neke delatnosti da jedan inspektor odobri pauลกalno oporezivanje, a drugi ne, zbog razliฤitog tumaฤenja Uredbe o pauลกalnom oporezivanju.
Problem neretko predstavlja i nedostatak informacija.
Sagovornica kaลพe daje nekad veoma teลกko pronaฤ‡i informacije koje su neophodne za poslovanje, a i kada se pronaฤ‘u ฤesto su nerazumljive nekom ko nije upoznat sa materijom, zbog ฤega su pauลกalci nekad prinuฤ‘eni da angaลพuju knjigovoฤ‘u, iako im on nije neophodan.
Postoje odreฤ‘ene delatnosti kojima se preduzetnik ne moลพe registrovati kao pauลกalac i one su definisane Uredbom o pauลกalnom oporezivanju.
Odnose se na marketing, knjigovodstvo i raฤunovodstvo, trgovinu na veliko i malo.
Takoฤ‘e, preduzetnik koji ostvaruje viลกe od ลกest miliona dinara prihoda godiลกnje ne moลพe biti pauลกalac.
U cilju otklanjanja problema i olakลกanja procedura proลกle godine pokrenuta je kampanja „Mesec pauลกalaca“ u okviru Projekta javno-privatnog dijaloga za razvoj koji finansira Americka agencija za medunarodni razvoj (USAID), a sprovodi NALED u saradnji s Republiฤkim sekretarijatom za javne politike.
Organizovano je viลกe diskusija na kojima su pauลกalci imali priliku da iskaลพu svoje miลกljenje i daju svoje predloge reลกenja problema koja ih muce.
Osim aplikacije, kojom ฤ‡e biti omoguฤ‡eno izraฤunavanje meseฤnih troลกkova, ลกto ce bez sumnje olakลกati planiranje budลพeta i poslovanja preduzetnicima, priprema se joลก jedno reลกenje kojim ฤ‡e biti jasnije i preciznije definisanje ko moลพe, a ko ne moลพe biti pauลกalac, ลกto ฤ‡e biti znaฤajno ne samo za preduzetnike, veฤ‡ i za poreske inspektore.
U meฤ‘uvremenu, omoguฤ‡eno je dobijanje poreskih uverenja online, na koje se viลกe ne ceka nekoliko dana, veฤ‡ se dobija odmah elektronski, ลกto definitivno smanjuje i olakลกava administrativne procedure, istiฤe Popara.
Kaลพe i da se nekada na reลกenje cekalo po godinu dana, a sada se ono moลพe dobiti za oko mesec, najviลกe dva meseca.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com