BEOGRAD – Agencija za upravljanje lukama pokrenula je inicijativu da se na meฤunarodnom putniฤkom pristaniลกtu u Kladovu uvede snabdevanje kruzera elektriฤnom energijom, u skladu sa smernicama Zelene agende, izjavila je danas za Tanjug Ksenija Hajdukoviฤ iz AUL.
„Ostvarenjem ovog projekta poveฤao bi se broj pristajanja u Kladovu, a samim tim i dodatno pospeลกili rezultati nautiฤkih sezona u Srbiji. Osim toga, naลกa zemlja bi stala rame uz rame sa zemljama dunavskog sliva kao ลกto su Nemacka i Austrija, koje su veฤ razvile ovakav sistem napajanja kruzera“, rekla je Hajdukoviฤeva.
Kako kaลพe, predstoje alji koraci u realizaciji, a to su razgovori sa drugim nadleลพnim institucijama i razmatranje izvora finansiranja, a projekat ฤe svakako biti uvrลกten u prioritete u daljem radu agencije.
Na pitanje zaลกto baลก u Kladovu i da li postoje uslovi da se na drugim lokacijama uvede isto, Hajdukoviฤeva je za Tanjug odgovorila da Kladovo predstavlja vaลพnu taฤku na putu kruzera kroz Srbiju.
Smatra da bi napajanje kruzera strujom pospeลกilo dalji razvoj turizma u Srbiji i da ฤe se u okviru realizacije projekta videti na kojim joลก lokacijama, pored Kladova, to moลพe da se obezbedi velikim brodovima.
„U Srbiji je trenutno otvoreno sedam meฤunarodnih putniฤkih pristaniลกta, to su Beograd, Novi Sad, Donji Milanovac, Golubac, Kostolac, Kladovo i Smederevo. Pre poฤetka ovogodiลกnje sezone, otvoriฤemo joลก dva nova meฤunarodna putniฤka pristaniลกta i to u Zemunu na Dunavu i Sremskoj Mitrovici na Savi, buduฤi da radimo i na razvoju potencijala Save za meฤunarodni putniฤki saobraฤaj“, navela je ona.
Agencija je, zajedno sa Vladom Srbije, pokrenula novi investicioni ciklus u izgradnji infrastrukture meฤunarodnih putniฤkih pristaniลกta, dodala je Hajdukoviฤeva i podsetila da su u prethodnom periodu uloลพena sredstva i u Velikom Gradiลกtu i u ล apcu na Savi.
Hajdukoviฤeva je naglasila da je proลกlogodiลกnja nautiฤka sezona zavrลกena sa 1.419 pristajanja kruzera 35.000 ukrcanih i iskrcanih putnika uprkos obustavi krstarenja zbog pandemije, a potom i smanjenog obima saobraฤaja u 2021. godini, kada je ostvareno tri puta manje pristajanja nego u 2022.
Oฤekuje da ฤe ovogodiลกnja sezona u Srbiji biti uspeลกnija sa viลกe kruzera i putnika.
Hajdukoviฤeva je ukazala na velike nautiฤke potencijale Srbije, koji se ugledaju u mreลพi plovnih puteva od skoro 1.600 kilometara duลพine i dve meฤunarodne reke koje protiฤu kroz naลกu zemlju, Dunav i Savu.
Prema njenim reฤima, gradovi i tvrฤave koji se nalaze na obalama ovih reka, arheoloลกka nalaziลกta, religijski objekti i druge znamenitosti privlaฤe turiste da Srbiju obiฤu sa vode.
„Kada govorimo o iskoriลกฤenosti naลกih potencijala , navela bih nekoliko podataka. Da smo u godini pre pandemije zabeleลพili najbolje rezultate, viลกe od 1.500 pristajanja i 200.000 putnika. Ovi rezultati su projektovani tek za 2025. godinu a ostavreni su ลกest godina ranije. Pre 20 godina u Srbiji je radilo samo jedno putniฤko pristaniลกte, u Beogradu, a danas, zahvaljujuฤi intenzivnom radu Vlade Srbije i agencije, imamo sedam, a u planu je kao ลกto je i najavljeno jos novih pristaniลกta. Naลกe analize i brojke pokazuju da, osim Beograda, turistima iz celog sveta su interesantna i druga meฤunarodna putniฤka pristaniลกta, tj lokaliteti koji se nalaze u njihovoj blizini“.
Takoฤe, kaลพe da otvaranjem novih pristaniลกta AUL ลพeli da pokrene lokalno stanovniลกtvo da predstavi autentiฤnost svog kraja – gastronomiju, spomenike, lokalitete i drugo.
„Na taj naฤin otvaramo vrata za nove dobre rezultate u kruzingu. Samim tim moลพemo reฤi da se naลกi potencijali u velikoj meri iskoriลกฤavaju, a nastaviฤemo da radimo na daljem unapreฤenju“ rekla je za Tanjug Hajdukoviฤeva.
Osvrnula se i na projekat „Zaplovi Srbijom“ i istakla da je agencija inicirala pokretanje tog projekta, uzimajuฤi u obzir znaฤaj nautiฤkih potencijala naลกe zemlje.
Takoฤe, navodi da ciljevi projekta obuhvataju podizanje svesti javnosti o prednostima nautiฤkog saobraฤaja, lokalnih samouprava, privrede, lokalnih zajednica, kao i jaฤanje vidljivosti potencijala Srbije u nacionalnim i meฤunarodnim okvirima.
Hajdukoviฤeva je naglasila da ฤe se raditi na afirmaciji domaฤeg i prekograniฤnog linijskog prevoza putnika za koji postoji veliko interesovanje i da neke od prvih aktivnosti koje predstoje su niz promotivnih dogaฤaja, meฤu kojima je inicijalna konferencija u Somboru kao i terenske posete i razgovori sa lokalnim samoupravama, kako bi se omoguฤio dalji razvoj nautike u Srbiji i time uticalo na poveฤanje prihoda od putniฤkog vodnog saobraฤaja i udela nautiฤkog turizma u ukupnim prihodima od ove privredne grane.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com