Za rad u inostranstvu najtraĹženija Zapadna Evropa i Amerika
BEOGRAD – NajveÄi broj graÄana koji traĹži posao u inostranstvu Ĺželi da radi u Zapadnoj Evropi – 63 odsto, zatim u Severnoj Americi skoro 17 odsto, u Australiji i Novom Zelandu ĹĄest odsto, kao i u zemljama regiona skoro ĹĄest odsto, pokazuje istraĹživanje Infostuda.
InfostudData tim sproveo je devetomeseÄno istraĹživanje kako bi na osnovu podataka u oglasima za posao saznao u koje zemlje stanovniĹĄtvo Srbije najÄeĹĄÄe emigrira.
Kada se analiziraju Ĺželjene destinacije za odlazak iz zemlje, dominiraju zemlje Zapadne Evrope – NemaÄka, Austrija, Velika Britanija – sa 63 odsto, SAD i Kanada sa skoro 17 odsto, potom Australija i Novi Zeland sa ĹĄest odsto i na Äetvrtom mestu se nalaze zemlje iz regiona Slovenija, MaÄarska, Hrvatska sa blizu ĹĄest odsto.
Na pitanje da li razmiĹĄljaju o odlasku iz zemlje, Äak 83,1 odsto ispitanika izjasnilo se da razmiĹĄlja o odlasku, dok samo 17 odsto naĹĄih punoletnih graÄana ne razmiĹĄlja o iseljavanju iz Srbije.
Ĺ to se tiÄe motivacije za odlazak, ispitanici koji veÄ rade ili su nezaposleni, prevashodno Ĺžele da nastave Ĺživot u ureÄenom sistemu (44 odsto), da bolje zaraÄuju (30 odsto) i borave u zdravijem druĹĄtvenom okruĹženju (15 odsto).
Studentska populacija ÄeĹĄÄe od prve grupe navodi i motive kao ĹĄto su: nastavak ĹĄkolovanja na dobrom stranom univerzitetu (osam odsto), struÄno usavrĹĄavanje (devet odsto i sticanje novog Ĺživotnog iskustva (10 odsto).
Tim InfostudData, iz kompanije Infostud grupa, finalizirao je rezultate analize koju je sproveo kao jedan od pobednika izazova „Podacima do boljeg razumevanja procesa depopulacije“.
Ovaj izazov je organizovala Laboratorija za ubrzani razvoj UNDP-a u Srbiji u partnerstvu sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), uz podrĹĄku NemaÄke organizacije za meÄunarodnu saradnju (GIZ).
Cilj izazova je bio da se na inovativan naÄin kombinuju tradicionalni i alternativni podaci i ekspertiza istraĹživaÄa, sa alatima zasnovanim na savremenim tehnologijama, kako bi se stekli novi uvidi o procesu smanjenja stanovniĹĄtva u Srbiji.
Ideja je da se pruĹži podrĹĄka efikasnijem donoĹĄenju mera za suzbijanje odliva radno sposobnog stanovniĹĄtva iz naĹĄe zemlje.
Analizom podataka u oglasima za posao, strukturi poslova koji se nude, kao i broju i karakteristikama ljudi koji traĹže zaposlenje, dobijena je informacija o tome koliko ljudi se iz godine u godinu prijavi za posao u inostranstvu, koja su to radna mesta za koja se najÄeĹĄÄe prijavljuju, kao i o broju aplikacija za stipendije i prakse u inostranstvu na godiĹĄnjem nivou.
Dodatni podaci dobijeni su i na osnovu ankete na reprezentativnom uzorku od 4.173 ispitanika i analize tekstova oglasa.
Od onih koji razmiĹĄljaju da emigriraju iz zemlje, ne ohrabruje podatak da bi njih 84 odsto Ĺželelo da se odseli dugoroÄno, to jest za stalno, dok bi se 16 odsto onih sa namerom iseljavanja vratili u roku od godinu dana, verovatno nakon ĹĄto bi zaradili neĹĄto novca ili stekli Ĺželjeno iskustvo.
Na pitanje zaĹĄto toliko ljudi Ĺželi da napusti ove prostore, najviĹĄe odgovora vezano je za ekonomsko druĹĄtvene probleme koje tiĹĄte naĹĄe druĹĄtvo.
Kao prvi razlog navodi se loĹĄa ekonomska situacija (44 odsto), zatim to ĹĄto zakoni ovde ne vaĹže za sve jednako (16 odsto), kao i loĹĄa politiÄka situacija (13 odsto), odnosno negativna druĹĄtvena selekcija (11 odsto).
I pored veklikog procenta ispitanika koji razmiĹĄlja o odlasku, veÄina njih je pasivna po tom pitanju.
Rezultati pokazuju da aktivno na tome radi 23 odsto od onih koji se i dalje ĹĄkoluju i 36 odsto ispitanika koji su na trĹžiĹĄtu rada.
Ono ĹĄto ohrabruje jeste da jedan deo ispitanika Ĺželi samo privremeno da napusti zemlju, kako bi stekli dodatno obrazovanje ili radno iskustvo.
Tako 50 odsto ispitanih studenata planira da se vrati u zemlju po zavrĹĄetku ĹĄkolovanja u inostranstvu, kao i 15 odsto onih koji odlaze na rad.
TakoÄe, odreÄeni broj naĹĄih ljudi, koji veÄ godinama Ĺžive u inostranstvu, Ĺželi da se vrati u Srbiju.
Zbog toga je sajt www.poslovi.infostud.com uĹĄao u saradnju sa programom „TaÄka povratka“ koji je usmeren ka pomoÄi u potrazi za adekvatnim poslom za sve koji iz srpske dijaspore Ĺžele da se vrate u Srbiju.
Direktor programa „TaÄka povratka“ Ivan BrkljaÄ istiÄe da ovaj program spaja ljude sa ove i one strane srpske granice kao i da je u prvih godinu dana stiglo nekoliko stotina individualnih upita povratnika i dijaspore, saopĹĄtio je Infostud.
Tokom godina primetan je kontinuirani porast ponude oglasa za poslove u inostranstvu, a najveÄi broj ih je objavljen u toku 2018. i 2019. godine.
U toku 2020. godine sledi usporenje, koje se verovatno dogodilo kao posledica suoÄavanja sveta sa globalnom ekonomskom i zdravstvenom krizom, a ĹĄto u velikoj meri utiÄe na trĹžiĹĄte zapoĹĄljavanja i ĹĄkolovanja u inostranstvu.
NajveÄi broj objavljenih oglasa za poslove u inostranstvu, u periodu od 2013. do 2020. godine bio je iz oblasti maĹĄinstva, graÄevine i IT-a.
Izdvajaju se joĹĄ i elektrotehnika, ugostiteljstvo, priprema hrane, zdravstvo i transport.
Kada se posmatraju pojedinaÄne radne pozicije, najveÄa potraĹžnja je bila za vozaÄima i kuvarima. Potom slede graÄevinski inĹženjeri, konobari, maĹĄinski inĹženjeri, elektriÄari, doktori i medicinske sestre.
Kandidati su najviĹĄe konkurisali na oglase za poslove u inostranstvu u oblasti tehniÄkih nauka, trgovine i usluga, kao i turizma i ugostiteljstva, odnosno ekonomije.
Ponude za poslove u inostranstvu od 2013. godine najÄeĹĄÄe su dolazile iz NemaÄke, nakon koje slede zemlje iz regiona – Crna Gora i Hrvatska (uglavnom sezonski poslovi) i Slovenija.
Ako se gleda broj prijava kandidata, redosled je sliÄan, sa tim da je neĹĄto manje interesovanje u odnosu na ponudu za poslove u Hrvatskoj, a neĹĄto veÄe za rad u Rusiji.
U internoj bazi sajta Poslovi Infostud evidentirano je da je najveÄi broj onih koji su iskazali Ĺželju za odlaskom u inostranstvo visokoobrazovanih (zavrĹĄen fakultet ili master), dok su na drugom mestu osobe sa zavrĹĄenom srednjom ĹĄkolom.
Ĺ to se tiÄe godina, ubedljivo najveÄe interesovanje pokazuju oni u razdoblju od 25 do 40 godine, dok je broj onih koji su iznad ili ispod ovog raspona znatno manji.
Osobe najĹželjnije novih prilika u inostranstvu su oni sa preko 10 godina iskustva, preteĹžno ekonomisti i menadĹžeri, maĹĄinci, elektrotehniÄari i struÄnjaci iz IT-a.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.