Gimnazijalci: U našoj školi nema rodnih podela, ne treba da se prilagođavamo stereotipima

Učenici trećeg razreda Desete beogradske gimnazije razgovarali su, u okviru radionice „Svi imaju reč – ravnopravno bez foliranja“, o fenomenima, problemima i načinima postizanja veće rodne ravnopravnosti u svom svakodnevnom životu sa novinarima i preduzetnicima.

Događaj u Desetoj gimnaziji „Mihajlo Pupin“ organizovala je juče Akademija ženskog liderstva (AŽL), a učenicama i učenicima se na početku radionice obratio član Upravnog odbora te organizacije Miloš Đajić.

„Očekujemo da čujemo kako vi vidite temu rodne ravnopravnosti u svetu protesta, škole i porodice“, rekao je on.

Pored Đajića, sa učenicima su razgovarali novinar Radio Beograda Miša Stojiljković i preduzetnica Aleksandra Petrovski.

Stojiljković je sa gimnazijalcima razgovarao o osobinama koje se stereotipično shvataju kao muške ili ženske, o tipičnim izborima poslova za svaki pol, kao i o romantičnim vezama.

On je ocenio da je njihov uzrast dobar za oslobađanje od određenih predrasuda, a u jednom trenutku je upitao grupu šta su, prema njihovom mišljenju, osobine pravog muškarca, na šta je jedan učenik rekao da oni to ne mogu da odrede.

„To nije na nama (muškarcima) da kažemo“, rekao je on.

Petrovski je sa gimnazijalcima razgovarala o izboru fakulteta i usmerenju karijere, za koje se takođe često vezuju rodne podele i stereotipi.

Ona je, kroz svoju nekadašnju karijeru sportskog novinara, srednjoškolcima predstavljala različite primere rodne neravnopravnosti.

„Morala sam da znam mnogo više nego što moje (muške) kolege znaju i morala sam ozbiljnije da se ponašam, i sve to da bismo bili na nekom sličnom nivou“, objasnila je ona.

Po pitanju izbora fakulteta, jedna učenica je izjavila da u njenoj porodici, ali i širem društvu, postoje podele na ženske i muške fakultete.

Na pitanje Petrovski kako reaguje na takve podele, učenica je rekla da im ne pridaje značaj, ali da se sa njima ne slaže.

„Pitanje je da li ćemo da se prilagodimo sistemu i olakšamo sebi, ili ćemo da se borimo, po cenu da možda izgubimo neka svoja prava“, rekla je ona.

Đajić je srednjoškolce upitao da li u školi postoji stereotipično gledanje na muškarce i žene, odnosno da li postoje rodno zasnovane podele, a jedan učenik mu je odgovorio da u njihovoj školi nema rodnih podela.

Učenici su sa njim razgovarali i o podeli rada kod kuće, kao i o rodno zasnovanom vršnjačkom nasilju.

„Ti problemi (rodno zasnovanog nasilja) nisu društvena stvar, već problem pojedinaca. To se pre mnogo bolje rešavalo: muškarci su ranije čuvali žene od takvih ljudi i mislim da je svaka upotreba sile protiv takvog (nasilnog) čoveka opravdana“, izjavio je jedan učenik, na šta je Đajić odgovorio da upotreba sile, ipak, nikada nije rešenje za određen konflikt.

Stojiljković je, nakon završetka radionice, na pitanje da li je očekivao odgovore koje je na svoja pitanja dobio, rekao da nije bio iznenađen stavovima učenika.

„To su teme koje su stare koliko i ljudski rod i ovi stereotipi o kojima smo pričali su stari par hiljada godina. Oni ne mogu tako lako da se izmene, ali smo ušli u razgovor o tome zašto ti stereotipi postoje i da li moramo da ih se pridržavamo, ili možda možemo da na neki novi naćin pristupimo tim temama“, rekao je on.

Na pitanje da li su stavovi i očekivanja srednjoškolaca zrelija nego što je očekivao ili u skladu sa njihovim uzrastom, Stojiljković je rekao da ga je obradovalo međusobno slaganje srednjoškolaca oko toga da žene zarađuju više od muškaraca.

„Dosta njih je i reklo da u njihovim porodicama mame imaju veće plate i njima to ništa ne smeta. Obradovalo me je što sam čuo odgovore koji su vezani za ljubavnu i emotivnu sferu, jer oni očekuju i da muškarci pokažu emocije“, rekao je on.

Stojilković je dodao da, kada su u pitanju očekivaja o karijeri, momci i devojke potpuno ravnopravno razmišljaju da „nije jednima više mesto na poslu, a drugima kod kuće“.

„Rekao bih da je to stav koji se značajno promenio u proteklih par decenija“, zaključio je on.

Projekat „Svi imaju reč – zajedno za rodnu ravnopravnost u školama“ sprovode Akademija ženskog liderstva i Medijski centar Beta, a podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com