U trendu

Beograd: Otvorena tradicionalna novogodišnja manifestacija 'Ulica otvorenog srca'

Tradicionalna Novogodišnja manifestacija „Ulica otvorenog srca“ otvorena je danas u 10 časova u Svetogorskoj ulici, a Beogradjane i njihove goste zabavljaju muzičari, ulični animatori, madjioničari, žongleri.

Tokom ove manifestacije prodaju se „crveni nosići“, od kojih prihod ide u humanitarne svrhe, za pomoć bolesnoj deci, koju zabavljaju „doktori klovnovi“ posećujući ih u bolnici.

Projekat „Doktori klovnovi“ pokrenula je 2003. organizacija „The Bridge of Life“ (Most života), a zvanično ga je odobrilo i preporučilo Ministarstvo zdravlja Srbije.

„Ulica otvorenog srca“ ispunjena je roditeljima s decom, prodavcima balona, slatkiša i igračaka.

Poslednjih nekoliko godina, pa tako i ove, slične manifestacije održavaju se pod ovim nazivom još u nekoliko beogradskih opština – Novom Beogradu, Borči, na Voždovcu, u Surčinu i na Banovom Brdu.

Program manifestacije počeće tačno u podne ispred Ateljea 212, Radio Beograda i zgrade Gradske opštine Stari grad.

Ispred Ateljea 212 nastupiće dečji hor „Čarolija“, a potom sledi mali vatromet koji označava početak manifestacije.

U programu će učestvovati i orkestar „Otvoreno srce“, a biće priredjen i koncert Vokalne radionice „Bistrik“, kao i koncert Djordja Davida i grupe „Death saw“.

Ispred Opštine Stari predvidjeno je „Druženje sa novogodišnjim medom“, zatim „Druženje sa Mikijem i Mini Maus“, novogodišnje tetovaže za decu, šetnja Deda Mraza Ulicom otvorenog srca.

Tokom trajanja manifestacije, do 20 časova, za saobraćaj će biti zatvorene ulice Makedonska i Svetogorska, kao i prilazi tim ulicama iz Nušićeve, Kondine, Vlajkovićeve, Palmotićeve i Stevana Sremca.

„Ulica otvorenog srca“, koju organizuju Skupština grada Beograda, Turistička organizacija grada i opština Stari grad, je od 1988. zvanično ušla u kalendar najznačajnijih manifestacija Beograda, kroz koju prodje više od 100.000 ljudi.

Manifestaciju su 1969. pokrenuli glumci pozorišta „Atelje 212“, kada su na jedan dan, 1. januara, menjali uloge sa konobarima, kuvarima i ostalim zaposlenim u „Srpskoj kafani“, u kojoj su tokom godine provodili vreme izmedju proba i predstava u svom pozorištu. Iz ovog nesvakidašenjeg druženja nastao je praznik Beograda koji povezuje kulturu, privredu i humanost.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.