U trendu

Gde se u Srbiji mogu kupiti nekretnine za manje od 10.000 evra?

Novi poziv za dodelu kuća na selu, na koji će moći da konkurišu svi građani Srbije koji imaju od 18 do 45 godina koji žele da ostanu na selu ili žele da odu tamo da žive biće raspisan narednih dana.

Država mladima daje najviše 1,2 miliona dinara, odnosno oko 10.000 evra, a u agencijama za nekretnine kažu da su, od kako je ovaj projekat prošle godine počeo, cene nekretnina u pojedinim opštinama skočile i do 50 odsto.

U Vojvodini, u mestima koja imaju dobru infrastrukturu i nisu mnogo udaljena od grada nije lako naći kuću koja košta manje od 10.000 evra, ali ih zato u mnogim selima širom Srbije ima i upola te cene, piše Juronjuz Srbija.

Prošle godine je država finansirala kupovinu 651 nekretnine, a čak u 48 su se skućile porodice u selima koja pripadaju opštini Bačka Palanka. Najtraženija sela su bila Gajdobra, Despotovo, Mladenovo, Nova Gajdobra, Obrovac, Parage, Pivnice, Silbaš i Tovariševo.

Jagoda Žarković iz agencije „Dvor nekretnine“ iz Bačke Palanke kaže da su cene starih kuća u ovoj opštini i danas i do 50 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine.

„Bilo je kuća koje naslednici godinama nisu mogli da prodaju, a sada praktično u okolini nema kuća koje koštaju manje od sume koju daje Ministarstvo za brigu o selu. One koje su ranije bile 2.000 do 3.000 su sada 5.000 evra, ali u takvim objektima uglavnom ne može da se živi i potrebno je veliko ulaganje. Trenutno u ponudi imam samo jednu tako jeftinu kuću. Prodavci bolje prate sve trendove, nego kupci i shvatili su da je potražnja sada veća“, kaže Žarkovićeva.

Veliko interesovanje je i za nekretnine u selima koja pripadaju somborskoj opštini. Nove ukućane dobile su 33 nekretnine, a najviše ih je prodato u Aleksi Šantiću, Bačkom Bregu, Bačkom Monoštoru, Bezdanu, Gakovu, Doroslovu, Kljajićevu, Svetozaru Miletiću, Stanišiću, Staparu, Čonoplji.

Za manje od 10.000 evra mogu se kupiti i kuće u Kikindi u Banatskoj Topoli, Banatskom Velikom Selu, Bašaidu, Iđošu, Mokrinu, Nakovu, Novim Kozarcima, Ruskom Selu i Sajanu.

Prema podacima Ministarstva za brigu o selu, u opštini Kula su najtraženija sela Kruščić, Lipar, Nova Crvenka, Ruski Krstur i Sivac, dok su u opštini Nova Crnja odobrena sredstva za kupovinu kuća u Aleksandrovu, Vojvodi Stepi, Radojevu, Srpskoj Crnji i selu Toba.

U centralnoj Srbiji najveće interesovanje je bilo za sela u okolini Pirota, gde je useljeno 12 starih kuća. Nove stanovnike dobila su sela Barje, Čiflik, Berilovac, Blato, Veliki Suvodol, Vlasi, Krupac, Mali Suvodol, Sopot, Staničenje i Temska.

Jasmina Gavrilov Dražić sa jednog portala za nekretnine kaže da ono što najviše određuje cenu neke nekretnine je lokacija, a gotovo sve kuće koje se prodaju za iznos od 10.000 evra ili manji se nalaze u selima ili manjim mestima nerazvijenih opština u Srbiji.

„Od 96 kuća koje se trenutno prodaju za cenu nižu od 10.000 evra, nešto manje od polovine ili tačnije 42 imaju cenu između 9.000 i 10.000 evra. Iako niže cene nekretnina mogu u prvi mah upućivati da se radi o trošnim kućama, to nije uvek slučaj. Najveću kvadraturu ima kuća u Bačkom Bregu u okolini Sombora. Ona ima pet soba, ukupno 200 kvadrata i plac od 17 ari, a prodavac traži 10.000 evra“, navodi Dražićeva.

Ona napominje da je trenutno najbolja ponuda kuća u cenovnom rasponu koji država daje u okolini Zrenjanina, u Aradcu, Ečki, Farkaždinu i Tomaševcu. Prema podacima portala, prosečna cena kuća oglašenih za prodaju u gradu Zrenjaninu je 428 evra po metru kvadratnom, a u okolnim selima je upola manja i iznosi u proseku 236 evra po kvadratu.

Program Ministarstva za brigu o selu

Kroz program Ministarstva za brigu o selu, prošle godine je izdvojeno 686,5 miliona dinara za kupovinu 651 kuće u sto lokalnih samouprava u Srbiji. Maksimalan iznos po prijavi je bio 1,2 miliona dinara. Novi dom je dobilo 515 bračnih i vanbračnih parova, 81 mladi poljoprivrednik i 55 samohranih roditelja.

Od ukupnog broja podnosilaca prijava njih 519 je i ranije živelo na selu, dok se u 132 kuće uselili ljudi koji su prešli da žive iz grada u selo. Većina učesnika na konkursu, njih 360 je prethodno živela u zajednici, dok ih je 265 iznajmljivalo nekretnine u kojima su živeli.

„Za 2022. godinu je izdvojeno još 500 miliona dinara za ovaj program, uz težnju da se sredstva sukcesivno uvećavaju u skladu sa potražnjom. Više od 1.000 ljudi konkurisalo je za dva tri meseca, zatrpani smo zahtevima. Prosek godina je nešto preko 30 godina, mladi su hrabriji i odlučniji, a ima i porodica sa troje, četvoro i petoro dece“, rekao je Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar