Konferencija Propulsion i USAID: Nove generacije spremne za digitalno učenje
Da bi se obrazovni sistem osposobio da predje na paralelno korišćenje digitalne i klasične nastave i učenici se pripremili da odgovore na zahteve tržišta rada, potrebna je saradnja nastavnika, Ministarstva prosvete, učenika i roditelja – rečeno je na današnjoj konferenciji u Beogradu.
Konferenciju „Školovanje i skrolovanje – Možemo li pametnije učiti digitalno“ su priredili organizacija „Propulsion“ i Američka agencija za medjunarodni razvoj (USAID).
Danas oko 93 procenata dece ima svoj mobilni, a svako drugo dete koristi internet više od tri sata dnevno.
Istraživanje je pokazalo da je skoro polovina dece odgovorila da najčešće telefon koristi za zabavu, ali je kod 37 procenta jedan od odgovora bio da telefon koristi i za potrebe škole, a zajednički cilj učesnika konferencije je da se poveća nivo korišćenja digitalnih tehnologija za sticanje znanja.
Programski direktor organizacije „Nauči me“ Milan Petrović izjavio je da mladima smeta što imaju utisak „da nas čekaju“ jer su oni za digitalizaciju odavno bili spremni i čekali su generaciju učitelja koji će se prilagoditi.
„Naša organizacija se bavi uvodjenjem i praćenjem inovacija u obrazovanju, korišćenjem modernih tehnologija na pametan i human način, da tehnologija bude upotrebljena da učini obrazovanje dostupnim svima i želimo da pomognemo nastavnicima koje vidimo kao nosioce primene“, rekao je Petrović.
On je dodao da treba voditi dijalog sa nastavnicima, roditeljima i učenicima jer se mora prepoznati da nove generacije od rodjenja imaju digitalne uredjaje, ali treba naći pravu meru stvari.
Nastavnica srpskog jezika Marina Panić iz Gimnazije u Kraljevu je rekla da je deset godina radila na uvodjenju onlajn nastave uz tradicionalnu i da u tome ima dobre rezultate.
„Ne može se ignorisati činjenica da živimo u digitalnom dobu, i što se pre tome prilagodimo, promena će se pre desiti. Nema više pitanja ‘šta će meni to u životu’ jer bilo je žalbi i na digitalni dnevnik, a onda se desila korona“, objasnila je Panić.
Tada su se nastavnici koji su se već prilagodili digitalizaciji, ponadali da će promena doći preko noći, ali obrazovni sistem je veliki i promene su spore, nastavnici su se snalazili kako su umeli, i onda je sve više ličilo na tradicionalnu nastavu digitalnim putem, a ne na pravo onlajn učenje, rekla je ona.
Nastavnica smatra da, pored edukacije predavača, treba raditi s decom, a pre svega s njihovim roditeljima, kako bi se uspostavio uspešan sistem.
Savetnica u Sektoru za digitalizaciju u prosveti i nauci u Ministarstvu prosvete Danijela Šćepanović rekla je da će Ministarstvo nastaviti da ulaže u digitalizaciju jer, kako je rekla, „budućnost je u hibridnoj nastavi“.
Istakla je da škole već razvijaju planove digitalnog segmenta, a da im u tome pomaže „selfi instrument“ o spoznaju sopstvenog rasta i stepena digitalnoj zrelosti.
„Čak 65 odsto škola u Srbiji koristi taj ‘selfi instrument’ razvijen zajedno sa EU kako bi se svim školama pomoglo da se steknu digitalnu zrelost“, rekla je Šćepanović.
Dodala je da infrastruktura u školama „još malo pa neće biti problem“, ali da će se u dostupnost interneta i ostale alate ulagati i dalje. Razradjuje se i koncept „donesi svoj uredjaj“ gde učenici, roditelji i nastavnici komuniciraju koje vrste uredjaja se koriste, koji softver i šta može da se unapredi.
Šćepanović je istakla da nastavnici imaju na raspolaganju onlajn „Instrument za samoprocenu digitalnih kompetencija“ i tako mogu da prate svoj razvoj.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.