U trendu

Sedamnaest godina od NATO napada na SRJ

Na današnji dan, 24. marta 1999. godine, NATO je otpočeo agresiju na Saveznu Republiku Jugoslaviju, pod izgovorom „sprečavanja humanitarne katastrofe“ Albanaca na Kosovu i Metohiji.

Agresijom na suverenu zemlju, NATO je pogazio Povelju UN, ali i sopstveni osnivački akt kojim je pola veka ranije definisan kao odbrambeni savez. To je učinio mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija koji su njegove članice potpisale, čak i ustavima pojedinih država članica.

Tokom 79 dana agresije 19 zemalja pod vođstvom SAD, korišćena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

Zvaničnici SAD i NATO ponavljali su tokom agresije da Severnoatlantska alijansa „nije u svađi sa srpskim narodom“, ali NATO je neprestano bombardovao pretežno civilne ciljeve poput stambenih naselja, mostova, bolnica, škola, obdaništa, hotela, ambasada, rafinerija, fabrika, izbegličkih kolona, putničkih vozova i autobusa, televizijskih stanica i releja, elektroenergetskih objekata, počinivši ratne zločine i izazvavši humanitarnu katastrofu ogromnih razmera.

Pobijeno je najmanje 2.000 jugoslovenskih državljana, od kojih tri četvrtine civila, među kojima oko 600 dece. Jugoslaviji je nanesena ogromna šteta, ali su njene razmere različito procenjene – između 30 i 100 milijardi dolara.

Agresori nisu saopštili gubitke u ljudstvu i tehnici, ali je načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije Dragoljub Ojdanić, izjavio pet dana po okončanju agresije da je tokom vazdušnih udara NATO oboren 61 agresorski borbeni avion, 30 bespilotnih letelica, sedam helikoptera i 238 krstarećih raketa.

https://www.youtube.com/watch?v=6o2AUbzfHis

Priključite se diskusiji o napadu na SR Jugoslaviju.

Nikada nećemo zaboraviti pogibiju Sanje Milenković na Varvarinskom mostu

„Nikada neću i ne mogu zaboraviti to što se desilo 30. maja 1999. godine. Čuo sam vrisku devojčica koje su se držale za ogradu srušenog mosta i potrčao da im pomognem“, priča Miroslav Dakić, jedan od teško ranjenih meštana Varvarina tokom NATO bombardovanja te varoši.

Dakić priča da je, dok je pokušavao da pomogne povređenima, usledio još jedan nalet bombardera i da je tom prilikom i on ranjen u levu nogu i levu ruku.

Slična je priča i Momčila Jevtića, čija je kuća u blizini mosta.

„Tog dana sam pecao na dvadesetak metara od mosta, kad je udarilo prvi put. Čuo sam zapomaganje povređenih i pritrčao da im pomognem. Video sam povređene devojčice na ogradi mosta. Usledio je još jedan nalet i tada sam ranjen u ruku, glavu i imam 64 gelera u nozi“, rekao je Jevtić.

Vazdušne snage NATO u nedelju 30. maja 1999. godine sa četiri projektila bombardovale su most na Velikoj Moravi u Varvarinu.

Tad je poginulo deset ljudi, a teško ranjeno njih 17.

Najmlađa žrtva bila je petnaestogodišnja Sanja Milenković, učenica Matematičke gimnazije u Beogradu.

Napad se desio na dan Svete Trojice, kad je Varvarin bio prepun ljudi.

Obeležena godišnjica NATO bombardovanja i u Mitrovici

Sirenama za vazdušnu opasnost, koje su se čule u podne, u severnom delu Kosovske Mitrovice počelo je obeležavanje 17. godišnjice NATO bombardovanja.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić sa saradnicima položio je cveće na Spomenik istine, posvećen poginulima u NATO bombradovanju i žrtvama OVK, i na spomen ploči braće Milić u blizini glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Cveće su položili i gradonačlenik severne Mitrovice Goran Rakić, predsednik Privremenog opštinskog organa Aleksandar Spirić, predsednik Srpske liste Slavko Simić, načelnik kosovskomitrovačkog okruga Vaso Jelić, predstavnici Udruženja boraca i studenata.

U Kosovskoj Mitrovici u toku je akademija „Srbijo pamti!“ koja je počela simbolično u 12 časova i 44 minuta.

Prethodno je u Zvečanu otkriven Spomenik žrtvama NATO bombardovanja i albanskog terora 1998-2001 sa teritorije ove opštine, a članovima njihovih porodica predstavnici lokalne samouprave uručili su simboličnu novčanu pomoć.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.