Učenice i učenici srednjih škola iz Beograda, Subotice i Leskovca razgovarali su danas u Beogradu, u okviru radionice „Svi imaju reč – zajedno za rodnu ravnopravnost u školama“ o rodnoj ravnopravnosti i problemima u njenom dostizanju u sferi preduzetništva i sporta.
Sa srednjoškolcima su, u prostoru „Miljenko Dereta“, razgovarale Tijana Koprivica, direktorka za održivo poslovanje u kompaniji „Delta Holding“ i Marija Todorović, sociološkinja i predavač na Fakultetu za sport univerziteta „Union“, dok je razgovor moderirala Marija Srdić iz Akademije ženskog liderstva (AŽL), organizatora događaja.
Srednjoškolci su na radionici procenjivali koliki je u Srbiji udeo žena u različitim upravljačkim strukturama malih, srednjih preduzeća i velikih korporacija, kao i kolikom imovinom raspolažu žene u odnosu na muškarce. Potom su izneti podaci da žene u Srbiji čine trećinu vlasnika preduzeća, dok se u upravnim odborima nalazi oko 25 odsto žena, a da one poseduju značajno manji procenat sve imovine od muškaraca.
„Što je firma veća i značajnija, to je žena u njoj manje. Žene su uglavom na čelnim pozicijama u malim i srednjim preduzećima, dok su u vrhovima korporacija muškarci“, rekla je Srdić.
Na pitanje kako se objašnjavaju razlike u zastupljenosti žena na vodećim pozicijama većih kompanija, Koprivica je rekla da je glavni problem u manjku početnog kapitala koji žene poseduju.
„Čak i kada imaju inicijativu, teže im je da do nečega dođu bez početnog kapitala. Svi smo svesni tradicionalnog vaspitanja, gde se smatra da žene treba da imaju aktivnu ulogu u domaćinstvu, a pre svega da ne mogu istovremeno da budu majke i imaju razvijenu karijeru, tako da žene često i odustaju od karijere“, rekla je ona.
Po pitanju nasledstva imovine, Koprivica je rekla se žene često odriču u korist svoje braće, kao da i za to postoji pritisak roditelja.
„Ovu tradiciju treba polako, ali sigurno da napuštamo“, rekla je ona.
Koprivica je rekla da je fleksibilno radno vreme, kao i mogućnost rada od kuće važna za usklađivanje radnog vremena sa porodičnim obavezama.
„Najčešće čujem da žene na intervjuu dobijaju pitanja da li imaju decu, kada ih često poslodavci i odbijaju za posao. To je, inače, zakonom zabranjeno i to niko ne sme da vas pita“, dodala je ona.
Srednjoškolci su odgovarali i na pitanja o rodnoj ravnopravnosti u bavljenju sportom u njihovom uzrastu, a Srdić je istakla da postoje opštine u Srbiji u kojima ne postoji nijedan ženski sportski klub, što devojčicama i devojkama smanjuje mogućnosti za bavljenje sportom.
Na pitanje zašto u bavljenju sportom i upravljanju klubovima, kao i suđenju na takmičenjima, ima više muškaraca nego žena, Todorović je rekla da je rodna dimenzija sporta uslovljena dominantnom kulturom.
„Muškarci koji se bave sportom se smatraju za muževnije, a za žene koje se bave sportom se smatra da su ‘muškobanjaste’. Danas dolazi do promena gde se sport ne smatra samo muškim, ali su učestale sportske reklame upućene samo muškarcima, što čini da žena nema u tom medijskom prostoru“, rekla je ona.
Todorović je dodala da devojke, iz ovih i sličnih razloga, masovno prestaju da se bave sportom tokom srednje škole.
Na pitanje zašto nema dovoljno podsticanja žena na bavljenje sportom, kada za to postoji solidan pravni okvir, Todorović je rekla da su žene, iako imaju prava na određene pozicije, do njih sputane stereotipima.
„Treneri u ženskim sportovima su takođe muškarci, iako žene imaju iste sposobnosti, ali i više razumevanja sa sportistkinjama. Smatra se da je muškarac bolji taktičar i kod nas je to zastupljeno u svim sportovima osim košarke, gde je Marina Maljković trener ženske košarkaške reprezentacije“, rekla je ona.
Todorović je dodala da su predrasude o ženama kao trenerima jače od zakona.
„To (dovođenje više žena na čelne pozicije u sportskim klubovima) može da se desi, ali je potrebno dosta ulaganja i sistemskih napora“, rekla je ona.
Na radionici je predstavljena i anketa o rodnoj ravnopravnosti sprovedena među učenicima Hemijsko-tehnološke škole „Božidar Đorđević Kukar“ u Leskovcu, a profesor u toj školi i zamenik direktora Ivica Stanković rekao da je ova škola, po pitanju rodne rvnopravnosti, bolja od mnogih u Leskovcu.
Rezultati ankete pokazali su da učenici smatraju da u njihovoj školi postoje stereotipi koji ih ograničavaju da otvoreno iznesu svoje stavove o rodnim temama, ali da se uglavnom ne osećaju isključeno iz zajednice zbog svog pola.
Učenici takođe smatraju da profesori u dovoljnoj meri podstiču saradnju među učenicama i učenicima, ali da u školi ne postoji dovoljno aktivnosti koje bi tome doprinele.
„U školama postoje koordinatori za rodnu ravnopravnost, a mi ćemo sa njima, na osnovu rezultata ankete, raditi na jačanju muško-ženskog savezništva. Rodna ravnopravnost će morati da bude deo planova škole“, zaključio je Stanković.
Projekat „Svi imaju reč – zajedno za rodnu ravnopravnost u školama“ sprovode Akademija ženskog liderstva i Medijski centar Beta, a podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com