Nova studija otkrila je kljuฤni mehanizam stvaranja travnjaฤkih ponora ugljenika na Tibetskoj visoravni, pruลพajuฤi nauฤnu osnovu za oฤuvanje ลพivotne sredine.
Kako prenosi Sinhua, studiju su sproveli istraลพivaฤi sa Severozapadnog instituta za biologiju visoravni (NWIPB), koji deluje pri Kineskoj akademiji nauka. Objavljena je u ฤasopisu Poljoprivredna i ลกumska meteorologija (Agricultural and Forest Meteorology).
Ekosistem visokih travnjaka na visoravni ฤinghaj-Tibet igra kljuฤnu ulogu kao ponor ugljenika, a njegov kapacitet za apsorpciju ugljenika varira sezonski i od godine do godine, u zavisnosti od klimatskih faktora. Vaลพno je unaprediti razumevanje mehanizma ugljeniฤnog ciklusa u ovom regionu, rekao je He Fuฤuan, istraลพivaฤ sa Severozapadnog instituta za biologiju visoravni (NWIPB).
Tim je prikupio dugoroฤne podatke sa 24 lokacije na visoravni, ukljuฤujuฤi planinske livade, moฤvare, ลกiblje, stepe i pitome travnjake.
Ove lokacije se nalaze u razliฤitim okruลพenjima alpskog travnjaฤkog ekosistema,ukljuฤujuฤi alpske livade, alpske moฤvare, grmolike alpske livade, alpske stepe i kultivisane travnjake.
Analizirane su varijacije u neto razmeni ugljenika, trajanju perioda apsorpcije i maksimalnim stopama upijanja ugljenika, u zavisnosti od klimatskih uslova i tipa travnjaka.
Istraลพivaฤi su analizirali meฤu godiลกnje anomalije u sezonskim i godiลกnjim neto razmenama ugljenika u ekosistemu, periodima preuzimanja ugljenika i maksimalnoj stopi neto preuzimanja ugljenika, u zavisnosti od klimatskih uslova i tipa travnjaka.
Otkriveno je da alpske stepe imaju najduลพi period apsorpcije, ali i najniลพu maksimalnu stopu neto preuzimanja ugljenika, dok kultivisani travnjaci imaju kraฤi period preuzimanja ugljenika u poreฤenju sa prirodnim travnjacima.
Proleฤne padavine su kljuฤni okidaฤ koji pokreฤe ciklus preuzimanja ugljenika u prirodnim travnjacima. Tokom vegetacione sezone, trajanje perioda preuzimanja ugljenika zajedniฤki odreฤuju padavine na poฤetku sezone i tip travnjaka, ลกto doprinosi meฤu godiลกnjoj varijabilnosti i razlikama meฤu ekosistemima u pogledu neto razmene ugljenika u ekosistemu, otkriva studija.
U buduฤnosti, istraลพivaฤi ฤe se fokusirati na mehanizam uticaja klimatskih anomalija na period preuzimanja ugljenika i maksimalnu stopu neto preuzimanja ugljenika, objasnio je He.
Istraลพivaฤi ฤe dodatno unaprediti dinamiฤki prediktivni model koji se odnosi na alpske ponore ugljenika i obezbediti snaลพniju podrลกku za ekoloลกku bezbednost, dodao je He.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com