Za samo nekoliko meseci širom SAD su redovna pojava postali agenti za sprovođenje imigracionih zakona koji pritvaraju ljude i odvode ih u pritvor, dok rastu gnev javnosti i negodovanje tim više što su lica tih agenata prekrivena kapama, naočarima za sunce, podignutim kragnama i čak „balaklavama“ (fantomkama), te ih je nemoguće identifikovati.
Za samo pola godine, prekriveno lice organa reda u talasu represija nad imigrantima koje je režirala Bela kuća predsednika Donalda Trampa, postalo je jedan od najmoćnijih i najkontroverznijih prizora 2025. godine.
Povećanje broja službenika za sprovođenje imigracionih zakona već je bilo predmet spora onih koji se protive akcijama Trampove administracije i onih koji ih podržavaju, a prizor maskiranih agenata koji to sprovode, stvara potpuno novi nivo sukoba, na način koji nema presedana u istoriji policije u SAD.
Zvaničnici Trampove administracije dosledno su branili ovu praksu, rekavši da su imigracioni agenti pod žestokim i sve većim uznemiravanjem u javnosti i na društvenim mrežama dok sprovode mere u skladu s Trampovim naporima za masovnu deportaciju stranaca. Govore i da se identitet agenata skriva radi njihove bezbednosti i bezbednosti njihovih porodica kako bi se izbegle pretnje smrću i vređanje, i da se njihovi lični podaci objavljuju bez njihove dozvole na internetu.
„Žao mi je ako su ljudi uvređeni što oni nose maske jer im se ne sviđa šta je sprovođenje imigracionih zakona, ali neću dozvoliti svojim službenicima i agentima da izađu i rizikuju svoje živote, svoju porodicu“, rekao je prošlog meseca vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carine (ICE) Tod Lajons.
Opozicione Demokrate i drugi, uključujući nekoliko državnih tužilaca, uzvratili su rekavši da maske preko lica stvaraju strah javnosti i da to treba zaustaviti.
U pismu Lajonsu prošle nedelje, grupa demokratskih senatora je rekla da pojačano sprovođenje imigracionih zakona na radnim mestima, u restoranima i drugde već izaziva zabrinutost i da sve češći prizor maskiranih agenata „predstavlja jasan pokušaj da se taj strah i haos pogoršaju i da se izbegne odgovornost za postupke agenata“.
U američkoj kulturi pokrivanje lica često je išlo ruku pod ruku s negativnim ponašanjem: banditi nose marame preko lica u kaubojskim filmovima, a razbojnici stavljaju fantomke pre pljačke banke. Čak su poslednjih godina i superheroji iz stripova koji pokrivaju lica, bili uvučeni u debate u kojima se ukazivalo da je prestupničko ponašanje to što sakrivaju svoj identitet dok sprovode pravdu.
Uz to su Amerikanci prisustvo maskiranih policajaca ili paravojnih snaga u drugim zemljama videli kao suprotno obećanoj demokratiji i pravdi za sve, a i principu običajnog prava da treba da je moguće bar se ravnopravno suočiti s onim ko sprovodi zakon.
Nošenje maski u SAD je bilo pod kritikom tokom pandemije kovida-19, kada su mnoge Trampove pristalice ismevale tu zaštitu i prezirale ljude koji ih nose. U skorije vreme, Tramp se javno izjasnio protiv maski, barem kada ih nose demonstranti. Prošlog meseca je na društvenim mrežama objavio da demonstrante koji nose maske treba uhapsiti.
S obzirom na sav taj kulturni kontekst, još je problematičnije to što oni koji sprovode zakone budu pokrivenih lica, rekao je Tobijas Vinrajt, profesor moralne teologije na Papskom univerzitetu Svetog Patrika u Mejnutu, u Irskoj, koji je radio na sprovođenju zakona u SAD i često piše o policijskoj etici.
Ako je „ono što radite pošteno i ispravno“, pitao je on, „zašto onda krijete svoj identitet?“.
Za one koji se pitaju zašto je drugačije to da policija nosi maske, ako to rade demonstranti, a i službe koji nisu policijske, objašnjenje je da simboli imaju različita značenja na osnovu moći i položaja ljudi koji ih koriste, rekla je Alison Kini, autorka knjige „Hood“, knjige o kapuljačama i različitim načinima na koje ih ljudi koriste.
„Agenti Službe za primenu zakona o imigraciji i carini (ICE) su agenti države. I njima je data ne samo moć, već i zaštita tokom obavljanja posla“, rekla je ona. „Ali taj posao bi takođe trebalo da bude javna služba koja bi trebalo da bude odgovorna prema javnosti“, ukazala je ona.
„Oni zato imaju veću odgovornost za transparentnost i veću odgovornost i da se mogu prepoznati da bismo mogli da ih pozovemo da polože račune povodom njihovih postupaka“, rekla je ona.
Zabrinutost oko toga koliko se policija smatra odgovornom prema javnosti pojavila se i ranije. Zagovornici su se zalagali da policajci nose kamere na uniformi da bio se videla i čula njihova intervencija i zahtevali su da policajci imaju vidljiva imena i brojeve znački. Ali ranije nije bilo mnogo diskusije o maskiranju policajaca jer ne postoji istorija te pojave, bar ne na bilo koji zvaničan, široko rasprostranjen način u Sjedinjenim Državama, osim operacija tipa specijalnih jedinica SWAT ili tajnih operacija, rekao je Vinrajt.
Najistaknutiji primer nošenja maski u američkoj istoriji u svrhu skrivanja identiteta je takođe i njen najnegativniji – rasistički napadi pripadnika Kju Kluks Klana (KKK) koja je sistematski proganjala i organizovano ubijala crnce na američkom jugu.
Maske KKK su, naravno, služile svrsi da se identitet onih koji su ih nosili čuva u tajnosti, rekla je Elejn Franc, profesorka istorije na Državnom univerzitetu Kent i autorka knjige „Kju-Kluks: Rođenje Klana tokom rekonstrukcije“ (Ku-Klux: The Birth of the Klan during Reconstruction). Ali maske su onima koji ih nose takođe olakšavale da budu nasilniji protiv svojih meta, rekla je ona.
Franc je objasnila da „maska pomalo psihološki funkcioniše kao policijski štit za suzbijanje nereda: Kada maskom stvarate veću distancu od osobe koju napadate, lakše je dehumanizovati tu osobu“, ukazala je ona.
Vinrajt je rekao da se nada da neće postati normalno da organi reda u SAD nose maske. Međutim bar u jednom slučaju ta praksa se proširila i na lokalnu policiju. U okrugu Nasau, na Long Ajlendu, nedaleko od Njujorka, odlukom okružne uoprave policajcima se odnedavno dozvoljava da nose maske tokom određenih zadataka, uključujući saradnju sa agentima Imigracione službe.
Vinrajt je, međutim, zabrinut da bi ta praksa mogla još više da oteža odavno poremećene odnose policije i društvene zajednice, čime bi policajci bili izloženi još većem riziku.
„Nošenje maske izgleda da povećava strah i smanjuje poverenje javnosti, a policijski rad od federalnog do lokalnog nivoa u Americi zahteva upravo poverenje i transparentnost i pozitivne odnose u zajednici“, rekao je on.
Dodao je: „Šteta i rizici od nošenja maski su veći ne samo za policajce pojedinačno, već i za samu njihovu profesiju, kao i za društvo. To će samo dodatno pogoršati polarizaciju ‘mi-protiv-njih’, još više smanjiti poverenje, a to je verovatno poslednja stvar koja nam sada treba“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com