U trendu

Tribina ZLF: Nadležnosti gradskih opština izuzetno male, a javna dobra potpuna zanemarena

Nadležnosti gradskih opština u Beogradu su izuzetno male, novčana sredstva kojima opštine raspolažu „diktira“ Grad Beograd, dok su javna dobra ostavljena na potpuno zanemarivanje, ocenjeno je danas na tribini „Šta opština Vračar može bolje – Od problema do rešenja“ Zeleno-levog fronta.

Predstavnik Zeleno-levog fronta Stefan Ostojić kazao je da su gradske opštine nekada bile ozbiljne opštine, dok su danas njene nadležnosti izrazito umanjene.

On je rekao da su nadležnosti koje su relevantne za građane ograničene i da se efektivno smanjuju, te naveo oblast obrazovanja gde se nadležnosti gradskih opština svode na tekuće održavanje objekata vrtića, a da su do pre nekog vremena bile odgovorne i za osnovne škole što je prebačeno na nivo grada.

Ostojić je kazao da opštine nemaju nikakav uticaj na funkcionisanje vrtića, dok u oblasti kulture i sporta postoje veće nadležnosti ali se one ne koriste kvalitetno.

Kako je naveo, jedan od glavnih problema sa kojima se opštine susreću jeste finansiranje vršenja tih nadležnosti, te da Grad Beograd diktira kojim sredstvima opštine raspolažu.

Poslanica Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović kazala je da je gradskim opštinama ostavljena infrastruktura i da one nemaju određene nadležnosti da njome upravljaju, a sve sa ciljem kako bi se infrastruktura zaputila i nestala.

Dodala je da je taj trend sve više prisutan, odnosno da se javna dobra ostavljaju na potpuno zanemarivanje da bi se ona kasnije privatizovala i donosila profit.

„Opštine su ostavljene same, potpune zanemarene i od građana i od investirora“, rekla je Stojmenovićeva.

Ona je ocenila i da na opštini Vračar građani ne znaju ko ih predstavlja, kao i da sumnja da je neko video predsednika te opštine i dodala da bi odnos prema opštini morao da se promeni i da bi ljudi trebalo da znaju svoje predstavnike.

Stojmenovićeva je za agenciju Beta kazala i da se opština Vračar susreće sa problemima kao što je investitorski urbanizam, „gde građani jednog dana imaju normalno okruženje, dok im sutradan neka zgrada zagradi pogled i normalno funkcionisanje u životu“.

Količina zelenih površina na Vračaru je dramatično mala, rekla je ona i dodala da građani ulicom ne mogu da prođu od parkiranih vozila.

„Što se tiče same opštine Vračar mi smo se i u Skupštini Beograda bavili mnogim planovima detaljnih regulacija koji su se ticale te opštine, pogotovo onih koji se tiču urušavanja kulturnih dobra koja se dešavaju na Vračaru, u tom smislu rešenje bi bila potupna promena prioriteta i ulaganja u one oblasti i stvari koje su građanima najpotrebnije“, kazala je ona.

Kopredsednica vračarskog odbora Zeleno-levog fronta Bojana Matić rekla je agenciji Beta da se ta opština susreće i sa masovnom pojavom osušenih stabala koja nastaje zbog nestručnog orezivanja, nedostatkom mesta u državnim vrtićima, ogromnim brojem kockarnica, dilerima droge i kriminalom.

Navela je i da su na Dan državnosti u naselju Neimar bageri porušili tri objekta, kao i da je Zeleno-levi front tražio informaciju od javnog značaja kako bi zaštitio gradić Pejton.

„Pored Čuburskog parka, između ulice Maksima Gorkog, Černiševskog i Orlovića Pavla doći će do seče velikog broja stabala i tu će biti izgrađena još jedna osmospratnica. Žalili smo se na urbanistički projekat, ali odgovora nema“, rekla je Matićeva.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.