Da je svet posluĆĄao ovog arhitektu, Jadransko more i Mediteran ne bi danas postojali (video)
Pre neĆĄto manje od jednog veka, u predveÄerje Drugog svetskog rata, tadaĆĄnja nemaÄka elita raspravljala je o ideji stvaranja superkontinenta koji bi Äinile danaĆĄnje Evropa i Afrika. Imaginarni kontinent Äak je imao i ime – Atlantropa.
ZvuÄi suludo iz danaĆĄnje perspektive, ali tih dvadesetih godina Atlantropa je bila viĆĄe nego aktuelna ideja. O tome svedoÄi i obimna dokumentacija o Atlantropi, iseÄci iz brojnih geografskih magazina, kao i Äitave mape potencijalnih evropskih gradova u Africi koje se Äuvaju u Minhenskom muzeju. Tvorac ideje o superkontinentu je nemaÄki arhitekta Herman Zergel.
Kako bi Antlantropa uopĆĄte nastala? Prema ideji njenog tvorca, isuĆĄivanjem celog Mediterana. Finalni nacrti Atlantrope otkrivaju da bi Mediteran bio podeljen na nekoliko delova koji podrazumijevaju i branu na Gibraltaru, dve brane na reci Kongo, kao i stvaranje mora u Äadu i Kongu. Tako bi milionima Evropljana bilo omoguÄeno da pronaÄu bolji ĆŸivot u Africi i na kraju dominiraju Crnim kontinentom, ĆĄto je u doba rasizma i kolonijalizma bila potpuno prihvatljiva ideja.
Iako se ta ideja danas vezuje za faĆĄiste, ono ĆĄto je Atlantropu Äinilo tako privlaÄnom jeste vizija „mira u svetu“, koju je projekt zastupao, uz jednostavno tehnoloĆĄko reĆĄenje (izgradnju brana i mostova).
Baza superkontinenta bila bi dĆŸinovska hidroelektrana, koja bi energijom napajala najveÄi deo oba kontinenta, a nezavisno veÄe imalo bi ovlaĆĄtenje da uskrati energiju svakoj drĆŸavi koja bi postala pretnja po svetski mir.
Osim toga, Zergelov plan iziskivao je od svake drĆŸave da u realizaciju projekta uloĆŸi toliko novca da nijednoj ne bi ostalo dovoljno da finansira rat.
Iz danaĆĄnje perspektive ova ideja deluje kao utopija ili nauÄnofantastiÄni film, ali Zergel je toliko verovao u nju da joj je posvetio veÄi deo ĆŸivota. Promovisao je svoje ideje ĆĄirom sveta, kroz ĆĄtampu, radio, filmove, izloĆŸbe, pa Äak i operu koja se zvala „Atlantropska simfonija“, piĆĄe „Atlas Obscura“.
Napisao je nekoliko knjiga o toj temi, prvu „Panropa projekt“ objavio je 1929. godine, u kojoj je opisao isuĆĄivanje Mediterana i navodnjavanje Sahare. Tu ideju razradio je na nov naÄin u knjizi „Atlantropa“. JoĆĄ Äetiri knjige napisao je o svom utopijskom projektu do svoje smrti 1952. godine.
Njegova vizija, naravno, nikada nije provedena u delo. A da jeste, pitanje je ĆĄta bi ostalo od Jadranskog mora i celog Mediterana, pa i ko zna kako bi Evropa i Afrika danas izgledale i kako bi se migracije odvijale
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.